Današnji kolekcionari časopisa Playboy za starije brojeve daju od 3 do 5 dolara. Neki rjeđi brojevi dostižu cijene od 30 do 40 dolara po briju. No, ima i onih čija se cijena, vrijednost mjeri u desecima tisuća dolara.
Ovo se neka od tih vrijednih izdanja.
Izdanje 2. siječnja 1979. godine. Ovaj je broj popularan je jer izašao povodom 25. godišnjice Playboya. Ljepotica koja je krasila ovaj jubilarca bila je Candy Loving. Ovo izdanje je prilično teško za pronaći u neoštećenom izdanju.
Izdanje 8. siječnja 1981. godine. Ovo je izdanje posebno zbog svog bogatog sadržaja. Naslovnicu je krasila Barbara Bach, a najzanimljiviji dio broja su intervju s Johnom Lennonom te Yoko Ono. Također se u broju nalazi jedno SF djelo danas iznimno poznatog Stephena Kinga.
Izdanje 8. ožujka 1968. godine. Naslovnicu, ali i fotogaleriju krasi Jane Fonda.
Izdanje 6. listopada 1977. godine. Barbara Streisand ne samo da je krasila naslovnicu broja veće se u njemu nalazi i prvi iscrpi intervju s njom.
Izdanje 9. siječanja 1986. godine. Naslovnica poznata kao naslovnica Andyja Warhola.
Izdanje 10. srpnja 1988. godine. Cindy Crawford.
Izdanje 7. prosinca 168. godine. Naslovnicu krasi Cynthia Myers koja je ujedno bila i djevojka mjeseca časopisa Playboy.
Izdanje 5. ožujka 1964. godine. Ova je broj poseban zbog intervjua s filozofom Aynom Random.
Izdanje 4. lipnja 1957. godine. Ovo je must have svakog ozbiljnog kolekcionara zbog same naslovnice. Dvije Playboy manžete u donjem desnom kutu i bijela pozadina kroz cijelu naslovnicu.
Izdanje 1. siječnja 2000. godine. Ovo posljednje je prvi broj časopisa izašao u 2000. godini. Tema je 100 najljepših žena dvadesetog stoljeća. Zbog toga ovo je izdanje prava kolektorska poslastica.
Prema timu njemačkih (nego čijih?!?) znanstvenika, pivo zapravo podiže raspoloženje i čini da se iznutra osjećamo toplo i ošamućeno, jer stimulira centar za nagrađivanje u našem mozgu i potiče ga da otpusti lijepu navalu hormona od kojeg se dobro osjećamo – dopamina.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Scientific Reports, otkrilo je da pivo sadrži komponentu zvanu “hordenin”, koja djeluje specifično na dopaminski receptor D2, što nas čini supersretnima.
Kako bismo ilustrirali funkcioniranje dopamina, zamislite sljedeće: najviše od svega na svijetu volite pizzu, ali nekim čudnovatim slučajem niste je pojeli dva mjeseca. Možete li zamisliti koliko je dobar okus prvog zalogaja? Toliko vam je dobro da u tom trenutku osjećate vrtoglavicu od užitka.
To je, gospodo draga, dopamin. On vam omogućuje da se osjećate tako dobro kada jedete omiljenu hranu ili se po prvi put seksate s nekim tko vas stvarno napaljuje.
“Malo je iznenađenje da tvari u pivu aktiviraju dopaminski receptor D2, pogotovo jer nismo specifično proučavali stimulanse u hrani”, kaže dr. Monika Pischetsrieder sa Sveučilišta Friedrich-Alexander u Erlangen-Nürnbergu.
Receptor D2 je isti onaj zbog kojeg nam je teško stati nakon jednog pića ili prestati nakon samo kockice-dvije čokolade. Znanstvenici taj osjećaj ne-mogu-prestati-jer-se-osjećam-tako-dobro nazivaju “hedonistička glad” ili željom da se jede zbog užitka umjesto da jedemo kako bismo zadovoljili biološke potrebe.
Još malo o istraživanju: znanstvenici su proučavali koje tvari u hrani aktiviraju receptor D2 i utvrdili da ga hordenin, koji se nalazi u pivu, aktivira najviše.
Zapravo, otkriveno je da hordenin zapravo može aktivirati receptor tako da se možete osjećati čak i bolje nego od samog dopamina. Pivo je bolje od našeg vlastitog biološkog sustava za nagrađivanje! Tko bi rekao?
Osim toga, u jednog drugoj studiji je otkriveno da bi za ublažavanje boli pivo moglo biti bolje od najjačih tableta protiv bolova, što je nevjerojatno. Pivo je fenomenalno. Hvala bogovima piva.
Kad se stvari tako postave, pivo bi trebalo biti najjednostavnije rješenje svih naših problema. Osjećate se loše? Popijte pivo! Blaga glavobolja? Tko šljivi tablete, samo otvorite pivo i sve će biti bolje za tili čas.
Gospodo, da li bilo koji drugi gadget, alat, bilo što korstite češće i redovitije od mobitela? Bez obzira poslovno ili privatno, mobitel je već duže vrijeme gadget zbog kojem se vraćamo kad ga zaboravimo, gadget zbog kojeg nastaju svađe, gadget koji je postao skoro pa obavezan, gadget koj nerijetko uništava i živote.
Kao takvog smo ga prihvatili iz želje, iz potrebe i dio je naše svakodnevice. Živimo i spavamo s njim. No, odakle on crpi svu tu silnu energiju kojom zadovoljava sve naše prohtjeve i potrebe.
Iz baterije. Naravno. Zato ćemo pridobiti vašu pažnju gornjim naslovom i činjenicom da doista možete produljiti vijek trajanja baterije vašeg mobitela.
Dvije su tu skoro pa zasebne teme koje moramo savladati. Jedna je vezana uz punjenje mobitela preko noći, što je ipak na kraju ove medijske pompe, loše za bateriju, a druga je vezana uz potrebu da se baterija prije punjenja u potpunosti isprazni. Što je također mit. Netočan.
Ostavljanje mobitela na punjaču kako bi se preko noći napunila baterija nešto je što radimo od kad imamo pametne mobitele. Naime, mobitel nije uzaludno pametan, pa tako i on zna kad je pun i kad treba prekinuti s napajanjem. Time se baterija ne puni, odnosno troši uzaludnim punjenjem.
No, sami mobitel crpi energiju i kad je s nama na spavanju. A crpi je iz baterije. Desilo se da baterija sa 100% kapaciteta odjednom pada na 99%. To pak je alarm onom pametnom segmentu punjača. Baterija nije puna, treba napuniti. I napuni tih 1%. Sve kako treba.
Problem je što se kroz noć dogodi jako puno takvih ciklusa dopunjavanja maksimalnog kapaciteta baterije.
Time baterija stari te se brže troši, brže joj pada maksimalni kapacitet, nego što je to u normalnim situacijama. Današnje baterije, odnosno vijek trajanja baterija mjeri se u ciklusima punjenja, i svaka baterija ima određeni ciklus punjenja na raspolaganju. Ovom metodom noćnog punjenja utječemo na smanjenje tih ciklusa.
S druge strane kod korištenja mobitela mnogi korisnici svoje gadgete prije spajanja na punjač prazne do kraja, dokle ide. U teoriji tako bu se trebao vježbati/održavati originalni vijek trajanja baterije, a i broj punjenja će se smanjiti.
Nažalost netočno. Čak je samo pražnjenje na 0% nepreporučljivo jer se time smanjuje ukupni kapacitet baterije. Jedno puno punjenje baterije, od 0 do 100% više šteti bateriji nego redovita dopunjavanja baterije.
John Bradshaw IT I Tech stručnjak za Time Magazine je izjavio da je najidealnije vrijeme za punjenje baterije kad padne na 35% do 40% kapaciteta. Ovo je optimalan način održavanja kapaciteta baterije.
Stručnjaci za spavanje pak kažu, umjesto da par sati prije spavanja u krevetu gledate u mobitel, isti stavite na punjenje, a vi to vrijeme provedite uz knjigu, razmišljajući ili nešto treće. Kad je vrijeme za spavanje, ištekajte mobitel s punjača i ujutro ste i vi i mobitel, svježi i napunjenih baterija.
Dr. Bruce Yerkovich, vlasnik Linden Tree Retreat & Rancha, otisnuo se u novu pustolovinu te je svoje iskustvo stečeno u izgradnji prvog hrvatskog planinskog resorta usmjerio u proizvodnju ručno rađenog i punjenog piva.
Ovaj American aged lager napravljen je metodom suhog hmeljenja i fermentacijom na tri vrste slada. Kremastog i punog okusa, nefiltrirano i nepasterizirano proizvedeno od visokoplemenitih sirovina, što svaku bocu čini jedinstvenom.
Brkovi kao zaštitni znak ovog piva žele vratiti onu istinsku muškost kao i sve ono što su brkovi kroz povijest predstavljali: junaštvo, poštenje, moć, mudrost i zrelost. Vođeni tom mišlju ova piva je oda muškosti i muškoj snazi.
Pozivamo vas u petak 13. listopada dođete u Veliki Tolk, novootvoreni član obitelji Tolkien’s Housea na Opatovini, s početkom u 20 sati i otkrijte što se krije u boci s brkovima.
Više informacija o događaju možete potražiti na Facebooku.
Ovo je Geyserville vinograd i smješten je na preko 24 tisuće kvadratnih metara sunčane Kalifornije. Jedan dio pogona ovog vinograda, a to je punilica voća, datira još iz 1930. godine. Možda da preformuliramo pitanje iz naslova, znate li možda koji brežuljak u bregovitom Zagorju, Međimurju koji bi mogao udomiti ovu vinograd vilu?
Naime, vila ipak dolazi s brežuljkom, onime u Kaliforniji, a vaša može biti za nešto manje od deset milijuna dolara. Odustali smo od linka do Sotheby’s web stranica jer je isti maknut, a razlog očit, netko je sakupio deset milijuna dolara u međuvremenu dok se bavim pisanjem ovog članka.
Charley je studentica iz Clemsona. Gradić je to i inače istoimeno Sveučilište iz Južne Karoline. Samo je sveučilište smješteno taman podno planine Blue Ridge i pokraj zanimljivog jezera Hartwell. Naime, sveučilište se proteže na preko 5 milijuna kvadratnih metara površine, ali ima još.
Tu je i površina od oko 71 milijun kvadratnih metara eksperimentalni nasada šume kojima upravlja ovo sveučilište. Charley je studentica tog Sveučilišta.
Boudoirske fotografije su foto sesije koje prikazuju intimne, ljubavne, a ponekad i erotske situacije između partnera, a u zadnje im je vrijeme jako porasla popularnost među parovima.
Snimanje može poslužiti kao cool i zabavna aktivnost koju možete raditi s partnerom, ali i kao i vječno sjećanje na određeni trenutak vaše veze. Razlikuju se od obične golotinje ili glamurozne fotografije jer su obično sugestivne, a ne potpuno otvorene, a zvijezde fotografija su obični ljudi poput vas i mene koji nikada prije nisu glumili modele.
https://www.instagram.com/p/BZBpW-uDp-t/
Teksaški par Stephanie i Arryn odazvao se na poziv za modele Wolf & Rose Photography, malog studija specijaliziranog za ovu vrstu fotografija, a već sljedeći trenutak davali su intervju za The Huffington Post.
“Jedva sam dočekala vidjeti konačni rezultat. Nisam znala što očekivati. Ali kad sam vidjela album, bila sam šokirana. Izgledam tako zaljubljena i sigurna. Svaka osoba bi se trebala moći vidjeti u tom svjetlu. To stvarno otvara oči”, rekla je Stephanie.
Njihove fotografije postale su virale u par dana, a od internetske zajednice neprestano sižu novi pozitivni komentari i tone pohvala za povjerenje i kemiju kojom isijava ovaj par.
https://www.instagram.com/p/BZBpp6ND0ik/
“Sjećam se da sam se u srednjoj školi gledala u ogledalo, pitajući se zašto moj trbuh nije onakav kakav bi ‘trebao’ biti”, rekla je HuffPostu. “Tijekom godina polako sam prihvatila činjenocu ću se uvijek smatrati ‘velikom brojem’. Gurala sam po svome noseći odjeću koju volim, ali se ne uklapa u društveni kalup onoga što je prihvatljivo za veće žene, kao što topići, uske košulje, kraće haljine i kratke hlače. Hodam uspravne glave, smiješeći se i ne pokazujem nikakav stid prema sebi”, kaže.
Mediji neprestano guraju prilično određeni narativ o standardima ljepote koje žene moraju zadovoljiti kako bi bile prihvaćene. Fotografije poput ovih dolaze kao inspirativni dah svježeg zraka zbog svoje spontanosti i poštenja, šireći važnu poruku o samopoštovanju i pozitivnosti oko vlastitih tijela.
Bria Terry, fotografkinja iz studija Wolf & Rose, razgovarala je za HealthLine o fotografiranju parova.
“Ovo dvoje mi je strahovito olakšalo posao. Veza koju dijele istinski je inspirativna, čak i za mene. Uvijek se nadam da kao fotograf ljudima mogu pokazati ljepotu koju nose u sebi i osjećam se kao da sam u ovom slučaju zaista uspjela”, rekla je.
“Čvrsto vjerujem u ljubav. Veličina, rasa, religija i seksualnost sve su to stvari kojima se ponekad koriste da bi nas podijelili, ali na kraju dana – svi želimo biti voljeni. Mislim da je to razlog zbog kojeg su ove fotografije postale toliko popularne. Iznad svega, možete vidjeti ljubav koju ovo dvoje dijeli”.
Bez obzira da li ste lidlićpoput nas ili ne ili vas te stvari jednostavno, kako i treba, ne opterećuje u životu bacite pogled na sljedeća tri ljepotana. Gledajući cjenovno od najskupljeg prema jeftinijem svakako možemo ustvrditi da su cijenom jedan jeftiniji od drugog, što pak se kvalitete tiče ista, ako ne i bolja od samog Rolexa.
Nije da nešto kritiziramo Rolex, nikako, dominantni su oni profesionalci na ovom tržištu i to s razlogom. Nije da ćete za nekoliko desetaka tisuća eura dobiti prosječan ručni sat. S druge pak strane tko sve ima desetak tisuća eura viška? Samo naprijed, primamo sponzorstva, oglašavanja, bilo što što nam omogućavamo da preživimo na ovom nezavidnom tržištu.
Sljedeća tri sata imaju stila, ima taj identitet, imaju kvalitetu, baš poput Rolexa, ali za cijenu koja je i desetak puta manja.
Bulova Super Seville
Klasična izgleda, a opet moćan i pouzdan ručni sat Super Seville iz Bulove. Iako je dostupan diljem svijeta pomalo je teško pronaći nove modele mada se na internetu mogu pronaći dućani koji će rabljene, ali poput novih prodavati već i za 300 eura pa nadalje, a ovisno o karakteristikama.
Hamilton Khaki Field Quartz
Malo će vas ovaj sat podsjediti na vojni dizajn no, osim toga, Hamilton Khaki Filed Quartz promjera kućišta 40 milimetara svakako će vas očarati svojim minimalističkim dizajnom. Sat je oku iznimno ugodan, kao što je ugodan i za nošenje, a da pritom nije kompromitirana njegova funkcionalnost. Cjenovno kreću od 400 eura.
Ball Engineer II Marvelight
Ovaj sat je nešto skuplji, no svakako ta povećana cijena je opravdana kvalitetom izvedbe, a sami sat vrijedan je dodatne investicije. Kućište je od nehrđajućeg čelika promjera 40 milimetara, dok je lice zaštićeno safirnim staklom, a tu su još i mikro tubice koje svijetle po mraku. Ball Engineer II Marvelight dolazi u četiri boje, te je dobar kako za casual tako i za formal okupljanja i druženja.
Vidimo ga na snimci kako miluje lijepu, veliku, umiljatu mačku, a zatim se ispostavi da je maca ipak prokleto veliki grabežljivac s ogromnim kandžama i oštrim zubima.
Njegov trener, Steve Tandy, nije baš zadovoljan. “Ne znam kakvu su to vrstu divljine pokazivali Scottu gdje možete lavu podragati glavu kao da je mačić”, rekao je.
Na istoj konferenciji za tisak, Tandy je kasnije ustvrdio da je ovo definitivno “jedna od najglupljih stvari” koje je ikad vidio.
Baldwin pak, s druge strane, misli da je ugriz bio osveta jer je bio nepristojan.
Ako vam zvuk gitare u nekoj pjesmi natjera suze na oči ili vas od zbora u Beethovenovoj 9. simfoniji nešto stegne u grlu, to su jedinstveni trenuci koji život svakako čine posebnim.
No nedavna studija objavljena u Oxford Academic pokopala je svu romantiku takvog iskustva objašnjavajući to se to nekim ljudima događa zbog singularnosti u njihovom mozgu.
Matthew Sachs, bivši student s Harvarda, skenirao je mozak od 20 osoba, od kojih je polovica priznala da se ježi ili im određena glazba uzrokuje druge slične snažne reakcije, a druga polovica nije imala takvih iskustava.
Alissa Der Sarkissian, Sachsova prijateljica i asistentica u USC-ovom Institutu za mozak i kreativnost opisala je svoje reakcije na pjesmu Nude Radioheada.
“Osjećam da moje disanje ide s pjesmom, srce mi usporava i pjesmu osjećam sve svjesnije – i osjećaj koji mi izaziva pjesma, ali i odgovor mog tijela na nju”, rekla je.
Sachs je otkrio da oni koji imaju emocionalnu i fizičku reakciju na glazbu kao Alissa zapravo imaju različite strukture mozga od onih kojima se to ne događa.
Njegova je studija otkrila da ispitanici koji pokazuju snažne reakcije imaju znatno gušći volumen vlakana koja obrađuju emocije i povezuju se s njihovim slušnim korteksom, navodno omogučujući da ova dva područja učinkovitije komuniciraju.
“Riječ je o tome da više vlakana i povećana učinkovitost između dvije regije u mozgu znači da imate učinkovitiju obradu procesa između njih”, rekao je Sachs za Neuroscience News.
Priznaje da je broj sudionika studije premali da bi se donio završni zaključak te trenutno provodi daljnja istraživanja na Sveučilištu Southern California. Njegova studija bi mogla potaknuti druge znanstvenike da se više pozabave fiziološkom pozadinom tih reakcija, što može pomoći u razvoju učinkovitog liječenja psiholoških slabosti poput manično-depresivnog poremećaja.
“Zbog depresije je nemoguće doživljavati užitak svakodnevnih stvari”, kaže Sachs. “Možda biste pomoću glazbe mogli dublje istražiti svoje osjećaje”.
Nisam baš neka medijska ličnost, nije da se guram pred kamere, ali kad me pitaju, zamole, stat ću pred objektiv. Ponajviše kad je to nešto vezano uz brade. Nedavno nas je posjetio HTV s idejom o reportaži o bradama, brijačima i drugom po redu natjecanju za najbolju bradu Hrvatske.
Kao i uvijek u takvim, ali i sličnim prigodama postavlja se manje više jedno te isto pitanje – zašto nosim bradu?
Kompleksno je to pitanje, gospodo, iznimno komplicirano za dati jednostavan ili kratki odgovor. Teško je dati konkretan odgovor. Kao dokaz kompleksnosti tog pitanja napisati ću jedan ne tako kratki odgovor u obliku ovog članka.
Stoga, zašto nosim bradu?
Nije da je volim, nije da se palim na brade, nije da sam ovisnik o bradi. Brada je samo dio mene. Uzvratio bih vrlo rado pitanjem – zašto vi nosite, primjerice, kosu – ali ne uzvratim. Izgleda mi nepristojno.
Uglavnom, ako sam dobro izbrojio u ovom sam odgovoru naveo oko pedesetak zanimljivih raznih činjenica o bradi, a što sam ujedno iskoristio kao povod i razlog zašto nosim bradu.
Nosim je, dakle, zbog sebe.
Nosim je iz istih razloga zbog koji nosi 55% muškaraca diljem naše planete. Stoga želim biti dio tog društva, dio te uber-mega-hype-cool zajednice.
Nosim je i zbog toga što imam dobru genetiku. Drugim riječima, moji roditelji, moji geni su me nagradili bradom i mogućnošću da puštam i ponosno nosim bradu na kojoj će mnogi pozavidjeti.
Spomenimo tu, kad smo kod zavisti, jednu činjenicu, naime, moja brada, moj ponos, najviše će komplimenata dobivati ne od dama već od druge gospode. Ponajviše one gospode koji također puštaju bradu.
Hans Langseth
Dame kao takve ne primjećuju toliko bradu, kao takvu, one primjećuju bradonju, cijelog, glavom i bradom i kao takvog ga više gledaju kao alfa muškarca. Zašto? Nije na nama da propitkujemo, najpametnije je slijepo vjerovati majci prirodi i evoluciji. Jednostavno je tako.
Osim toga, za puštanje brade treba određena hrabrost. Muda bradonje su stoga nešto…nabubrenija?!
Idemo dalje…
Najduža brada na svijetu bila je ona u Hansa Langsetha. Bila je, i još uvijek je, dugačka čak 5,33 metara. Pisali smo o njemu.
Danas najdužu bradu nosi Kanađanin Sarwan Singh. Njegova je brada 2011. godine bila izmjerena preko 2,5 metara.
Kad smo već kod Langsetha spomenimo samo da se zbog svoje dugačke brade priključio cirkusu, no vrlo je brzo odustao od te karijere jer mu je dojadilo stalno dodirivanje njegove brade od strane nepoznatih mu ljudi. Grozno.
S groznog na nešto bolje. Tko kaže da dame nemaju bradu? Najdužu bradu među damama nosila je Vivia Wheeler, čija je brada 1990. godina bila dugačka 28 centimetara.
Vezano uz duljinu brade, evo još jedne zanimljive činjenice. Kad bi se prestali brijati brada bi nam u normalnim uvjetima rasta narasla i do 8,5 metara duljine.
U dalekom i davnom Egiptu, kralj koji nije imao kralja dostojnu bradu svakog bi dana nosio umjetnu zlatnu bradu koja bi simbolizirala njegovu snagu, moć i umijeće vođenja naroda. Stari su Egipćani trošili cijela bogatstva na te umjetne brade slabo bradatih kraljeva.
Sljedeća činjenica za spomenuti je da će vam brada spasiti 4 i pol mjeseca života. Pitate se kako? Pa to je prosječno vrijeme u životu muškarca koje provede brijući se. Ima pametnijih stvari u životu od brijanja, gospodo. Jedno od njih je sjedenje i zujenje u prazno.
Znate li kako se zove strah od brade? Pogonofobija, i ona doista postoji. Neke ćete ljude na smrt preplašiti bradom.
Slijedeća činjenica, nova ovdje, ali poznata od prije je da brada blagonaklono djeluje na naše zdravlje. Pomalo filtrira zrak koji udišemo, a preko ljeta nam štiti lice od štetnog UV zračenja sunca.
Ruski car Petar Veliki u ono vrijeme nije znao sve prednosti nošenja brade. On je više bio sklon obrijanom i čistom licu. Njegova opsesije time je išla to toga da je naplaćivao poseban porez od sto rubalja za nošenje brade. Svatko tko je platio dobio bi medaljon kao dokaz plaćanja, a tko nije želio platiti ostao bi bez brade.
Američka je CIA bila toliko uplašena kubanskim revolucionarom Fidelom Castrom da su mu potajno odjeću kontaminirali talijem, a kako bi mu ispala brada. Smatrali su da će gubitkom brade izgubiti kredibilitet i vjeru svog naroda. Osim toga bavili su se puštanjem raznih halucinogena prije javnih nastupa Fidela, stavljanju eksplozivnih morskih školjaka na mjesta gdje bi obitavao, a čak su mu i cigare premazivali toksinima bakterija botulizma.
Abraham Lincoln
Kad smo već kod predsjednika, američki je predsjednik Abraham Lincoln svoju bradu nosio s posebnim ponosom. A savjet da nosi bradu dobio je od djevojčice Grace Bedell. Naime, ona mu je uz savjet da će s bradom izgledati ozbiljnije i privlačnije damama, rekla da će njezina četiri starija brata glasati za njega ako pusti bradu.
Lincoln je pustio bradu. I dobio izbore.
26. pak je srpnja 1535. godine sir Thomas Morespasio svoju bradu od giljotine maknuvši je postrani jer kako je rekao netom prije smrti – brada nije kriva za njegovu izdaju. Pravi heroj. Glava mu je obrubljena, ali je zato brada ostala čitava. I nevina.
Natječete li pak se u prakticiranju buljenja u druge osobe, evo tajne uspjeha – pustite bradu. Postoji nezanemarivih 63% šanse da pobijedite u tom natjecanju, ako pustite bradu. Neprijatelj će buljiti u nju.
Spomenuli smo prije pogonofobiju. A znate li što je pogonologija? Da, dobro vam govori logika, razum i vaša brada, to je znanost o bradama.
Jedna studija iz 1988. godine pak je došla do zanimljive teze – ako slučajno ćelavite, brada je vjerojatni krivac za to. Ima nešto vezano uz termoregulaciju tijela, drugim riječima, muškarci koji nose bradu više se znoje kroz čelo nego kroz lice. Muškarac koji nosi bradu gubi i do 40% manje topline kroz lice. Stoga će to kompenzirati hlađenjem kroz čelo i tjeme. A tu pak onda trpi kosa. Ali opet bolje izgubiti kosu nego bradu.
Jeste li znali da ako ste u srednjem vijeku dodirnuli bradu drugog muškarca da je to bio dovoljan razlog za dvoboj? Sad znate.
Još jedna činjenica govori da brada kod prosječnog zdravog muškarca raste brzinom od 14 centimetara godišnje. To je nešto više od centimetar mjesečno. Za bradu treba imati strpljenja.
Sokrat
Brada simbolizira mudrost. Pogledajte samo mudrace poput Sokrata, Markusa Aureliusa, Shakespearea, Željka Pervana.
A znate li zašto je Aleksandar Veliki naredio svojim vojnicima da se prije ratovanja obavezno obriju? Zato što se brada u ondašnjim prsa-o-prsa ratovima smatrala opasnom. Neprijatelj bi vojnika uhvatio za bradu i ovaj je praktički ostao nemoćan. I ode glava. No, bez brige, vojnici su ponovno puštali brade, oni pak iskusniji samo su dokazivali da za njih strah ne postoji i s krvavim bradama bi odlazili u nova ratovanja.
To pak nas dovodi do slijeće činjenice, a to je da se brada s vremenom smatrala kao pomoć pri ratovanju. Barem ona psihološka. Neprijateljski vojnik koji je ulazio u sukob s bradonjom znao je da je ovaj opak i snažan jer se ne boji da ga netko uhvati za bradu. Level 2 bradonja.
Vjerojatno ste znali da članovi ZZ Topa nisu uvijek imali bradu. Naime, krajem sedamdesetih kad je band bio na svojevrsnoj pauzi, od sebe samih, Gibbons i Dusty puštali su brade. Ne znajući jedan za drugog kad su se ponovo okupili kao band i općenito ostali su fascinirani tom svojom spontanom idejom. Nakon toga brade su postale zaštitni znak benda.
Gillette im je čak jednom ponudio milijun dolara da obriju brade. Odbili su bez imalo razmišljanja o toj gnjusnoj ideji.
E sad, imate li problema s oštećenom kožom, muče li vas prištići, akne možda? Riješite se britvice i pustite bradu. Brijanjem samo širite oštećenja kože i bakterije.
Nabrojali smo već svašta toga, no ne i glavne razloge zašto možemo uopće puštati i kasnije nositi bradu. Dva su glavna, ali i jedina bitna razloga zašto možemo pustiti bradu – genetika i testosteron. Genetika načelno govori da ako naš otac može nositi bradu, ako je djeda nosio bradu, onda ćemo i mi nositi bradu.
Što pak se teorije o testosteronu tiče ona govori da muškarci koji mogu pustiti bradu bolje reagiraju na testosteron od onih koji imaju problema s puštanjem brade. Naglasak je na reagiraju jer je dokazano da muškarci s istim nivoom testosterona imaju različite uspjehe u puštanju brade.
Brigham Young
Na privatnom mormonskom Sveučilištu Brigham Young jedini način da nosite bradu je da imate valjanu liječničku preporuku i zdravstvenu potrebu za bradom. Ironija pak je što je i sami mormonski voditelj i osnivač ovog sveučilišta, Brigham Young, nosio bradu.
Kad spominjemo sveučilišta i znanje, spomenimo i neke brojke. Naime, prosječno muško bradato lice sadrži preko 30 000 dlaka. To pak je deset puta više od ukupno provedenog vremena muškarca u kupaoni, što iznosi oko 3 000 sati.
Idemo dalje s činjenicama. Sigurno ste već znali da brada dodatno hidratizira i vlaži kožu. Drugim riječima brada drži kožu vlažnom. Osim što blokira štetno UV zračenje i isušivanje od strane Sunca, ona proizvodi i dodatna prirodna ulja potrebna besprijekornom funkcioniranju i zdravlju kože.
Kad pak smo već kod vrućeg i vlažnog, spomenimo da će brada znatno pomoći vašem spolnom životu. Više brade više seksa. Doduše to još nije znanstveno dokazano, ali s druge strane postoji previše dokaza koji govore upravo o toj tezi. Studija koju su sproveli u Velikoj Britaniji 2008. godine govori o tome da žene nas bradonje smatraju boljim romantičnim partnerima.
Naravno, bradonje će kazati da to već odavno znaju.
Sve nas opet vodi bakterijama. Naime, one su tu. Milijuni njih diljem naše kože. Bez njih život bi bio nezamisliv. No, te bakterije nisu baš zamišljene da ulaze u sami organizam. A upravo to im omogućava redovito brijanje. Oštećenja kože, upaljenja kože, ali i porezotine omogućavaju tim bakterijama da uđu u organizam i rade nam štetu. Ponekad i neprimjetnu, ali štetnu.
Osim toga brijanje je dosadno, brijanje je iritantno, brijanje je ponekad i bolno. U prosjeku za obrijati cijelo lice potrebno je od 100 do 600 poteza oštrom britvom. To je 100 do 600 poteza previše.
Brada muškarcu ne služi samo da izgleda prekrasno i savršeno. Ima tu i onaj dublji smisao, potreba. Još dok smo s kolegama dijelili pećine, brade smo nosili da nam bude toplije, da budemo zaštićeniji, ali da i zastrašimo neprijatelja.
Bili su oni nekad pametniji nego si mi to mislimo. Pametniji od nekih kolega danas.
Malo kasnije, za vrijeme kraljeva, kad bi dobili pismo zatvoreno voskom, a na vosku se nalazile tri kose brade onda smo znali da je ova kraljevska korespondencija iznimno važna.
Rimski pak bi se car Otto Veliki, kad god bi mislio nešto ozbiljno, zakleo vlastitom bradom.
Skoknimo malo sad do brka, jeste li znali da vam prosječan brk godišnje ukrade pintu i pola pive? Barem je brk sretan.
Brada je muškarčev zračni bio filter. S bradom se lakše diše zato što zadržava razne peludi i alergene u zraku.
Znate li tko je Wilgefortis? Ne?
Uglavnom, kći je to portugalskog kralja, čija legenda ide ovako: Kralj je odlučio da će se njegova kći vjenčati s poganskim kraljem Sicilije. Ona to nije željela, a još je manje željela izgubiti nevinost s tim poganom. Stoga je molila bogove da učine sve kako bi postala ružna i neprivlačna poganskom kralju. I tako je pustila bradu, a poganski je kralj nije više želio.
Njezin otac, kralj, toliko je bio uvrijeđen i nezadovoljan da ju je dao razapeti na križ. Od onda ona je postala zaštitnica svih nesretno udanih žena.
Grčkom pak je filozofu Epiktetu brada bila sve, značila mu je više od samog života te je izjavio da će radije biti pogubljen nego se prisilno obrijati.
Epiktet
Međunarodno boksačko udruženje zabranjuje amaterskim boksačima da u ring ulaze neobrijani i s bradom. Ista ta pravila ne vrijede i za profesionalce poput Conora McGregora. Očito.
Religija je inače prilično neodlučna po pitanju brade. Malo je vole, malo ne. Anglo-saksonski su muškarci prije dolaska kršćanstva u svoje krajeve sretno i uspješno uzgajali i nosili brade. I onda je u 7. stoljeću došlo veliko kršćanstvo. Brade su od tog trenutka, a sve pod okriljem vjere, bile zakonom zabranjene. Korak unatrag.
A znate li koja je to najpoznatija filmska brada? Ima ih više. Ima ih puno, počnimo od Gandalfa iz Gospodara prstenova. Sjetimo se samo Julesa iz Pulp Fictiona. A što kažete na bradu kapetana Jacka Sparrowa ili bujnu Hagridovu šumu u Harry Potteru?
Kod Amiša je nošenje brade, odnosno prestanak brijanja nešto što se događa nakon ulaska u brak, a simbolizira da je osoba postala muškarac. Postoji i religijska veza brade i Amiša, a kreće od činjenice da je većina muškaraca u samoj Bibliji nosila bradu.
No, isto tako Amiši ne nose brkove. Za njih je brk simbol ratovanja i borbi jer je brk bio čest na muškarcima koji su išli u rat za vrijeme prvog svjetskog rata u Europi.
Postoji izreka da brada ne raste preko noći. Raste ona cijelo vrijeme, samo preko dana raste malo brže.
Antički su Grci svoje brade ukrašavali u razne pletenice i kovrče. Brinuli su se oni prilično o ljepoti svoje brade.
Prvi bradati stilovi među gospodom pak su se počeli javljati negdje u 16. stoljeću. Tada je krenuo i stil danas popularne stiletto brade.
U 16. stoljeću nastala je i poznata Van Dyke brada. Naime, Anthony Van Dyke bio je slikar iz onog vremena koji je svoje aristokratske klijente slikao tako da je svima ostavljao špic bradu, stil koji je kasnije dobio naziv upravo po ovom slikaru.
Neke studije pak govore da je popularnost puštanja brade rasla kako bi raslo prisustvo dama u određenom društvu. Očito se brada koristi kao svojevrsni mamac za dame.
I još dvije stvari, činjenice za kraj, zbog brade se nećete obogatiti niti brada simbolizira materijalno bogatstvo (ono duhovno dakako), primijetite da je većina stanara Forbesove liste stotinu najbogatijih muškaraca obrijano.
Druga pa je stvar, a što pak su potvrdili i biolozi, brada se smatra sekundarnom spolnom karakteristikom, pošto je ova pojava jedinstvena (skoro) samo za jedan spol.
Ugodan li početak vikenda. Kako je krenulo već se bliži sredina, a mi ćemo vam malo obogatiti stil i personu ovim četiriju tajnama. A kad se već spremate za večernji izlazak istaknite jednu od ovih osobina koje, kao bradonja, vjerujem da imate.
Brada simboliziran snagu i moć
Pogledamo li malo dalje u prošlost, uzmimo primjerice knjige i prvo što ćemo primijetiti je da se često brade poistovjećuju sa snagom, uspjehom, pameću.
Mnogi kraljevi kroz povijest nosili su ili brk ili bradu. Egipatski faraoni također. Prisjetimo se problema egipatskog kralja. Naime on kao kralj nije mogao pustiti bradu, odnosno njegova brada nije bila dostojna njegove pozicije. Stoga su trošili cijela bogatstva da proizvodili zlatne maske, odnosno zlatne brade koje je kralj nosio po cijeli dan, a koja je simbolizirala njegovu snagu, moć i mudrost vođenja naroda.
Budimo iskreni, sređena brada daje onaj snažan i opasan karakter u muškarca. Brada gologlavog i golobradog dečkića pretvara u snažnog i opasnog muškarca s karakterom koji je spreman osvojiti cijeli svijet, ali i malo šire. Dame, žene, djevojke, kraljice pak su malo slabije na opasne, muževnije i naizgled grube muškarce.
Brada daje ono nešto posebno gospodinovu karakteru
Ne samo da će nam brda u potpunosti promijeniti, unaprijediti vanjski identitet, odnosno izgled, ona će također nadograditi i naš karakter, osobnost. Teško za objasniti, ali ako upitate bradonju da kaže par riječi o svojoj bradi te riječi će biti pune hvale i ponosa o bradi. Njemu brada nisu samo dlake na licu, kosa na licu, njemu je brada dodatak na osobnost. Bradonja je zasebna persona.
Brada čini dobro našem tijelu
Sjećate se one strašne priče koja je svojevremeno kružila internetom, a koja širila lošu sliku brade jer kao u bradi se nalazi više izmeta i drekeca nego u WC školjki? Nakon te bedastoće pravi su znanstvenici sproveli prave studije koje su dokazale upravo suprotno. Činjenica je da naša brada sadrži korisne bakterije koje nam štite zdravlje, a vrlo je moguće da će se i medicina budućnosti ugledati na svakojake majstorije zračnog bio filtera u muškaraca.
Samo za kraj, uvijek će biti onih koji ne odobravaju ili čak mrze brade. Pošaljite im ovo u Facebook timeline i neka napregnu te vijuge u pravom smjeru.
Claudia Bird mlada je Škotska fotografkinja koja je korak naprijed u svojoj karijeri napravila tako da je preselila u London. Tamo je fotografirajući najljepše žene Europe te ono što one imaju za ponuditi, nastavila graditi svoju fotografsku karijeru.
Prognoza vremena za sutra, gospodo, sunčano i fantastično.
Kažu da kad ste u Japanu obavezno morate posjetiti jednu od njihovih toplih kupki koje su manje više uvijek bazirane na nekom od izvora vruće vode. Ako ste k tome još skoknuli do Hakone, mjesta ne tako daleko od Tokija, onda obavezno morate posjetiti Hakone Kowakien Yunessun, ili kako bi to Google rekao Grubi mršav Yunusupin.
Egzotične su to jedne toplice, gospodo. U dalekom Japanu, sasvim obične.
Kućica se nalazi u pustinji u Kaliforniji i izgrađena je od brodskih kontejnera. Svaki je kontejner metodički smješten tako da osigurava privatnost, omogućava ulaz i protok dnevnog svijetla, ali isto tako nudi i najbolji mogući pogled, u ovom slučaju, na pustinju.
Glavni dio kuće, nazovimo je dnevna soba nalazi se na sredini ovog zdanja, a s nje se izlazi na drvenu terasu i vlastito dvorište.
Developer Sergi Santos iz Barcelone, tvorac inteligentnog robota Samantha, rekao je da su se muškarci na festivalu Arts Electronica u Linzu prema njegovoj lutki za seks odnosili “barbarski”.
Pretjeranoj pažnji radoznalih muškaraca nije bilo kraja pa je lutka koja govori i reagira na dodir poslana na remont prije nego što ju je itko od posjetitelja imao prilike zapravo isprobati.
Prema pisanju austrijskih medija koji su testirali Samanthu, robot reagira uzdasima kada mu neko dira grudi.
“Posjetitelji su se bacili na njene grudi, noge, ruke. Slomili su joj dva prsta i strahovito je uprljali”, požalio se Santos.
“Ljudi zaista znaju biti užasni. Samo zato što se ne razumiju u tehnologiju i nisu morali platiti za to, lutkom su rukovali kao pravi divljaci”, dodao je.
Iako su joj dijelovi tijela bili polomljeni, softver je i dalje normalno radio.
“Hej, dobro sam”, odgovorila je Santosu kad ju je pitao kako se osjeća nakon svega što je prošla.
Santos ističe da Samanthi treba servis i temeljito čišćenje, ali je dodao “da će se izvući jer je izdržljiva”.
https://youtu.be/BB_IktHhxHc
Inače, istraživanja su pokazala da bi 50 posto muškaraca razmislilo o seksu s androidom.
“Nova generacija seks-robota odlikovat će se strojevima koji nevjerojatno nalikuju ljudima. Imat će ljudske genitalije, tjelesnu toplinu, a ljudi će ih birati za seks na temelju svojih preferencija”, piše David Levy u svojoj knjizi Love and Sex With Robots.
Unatoč demoliranoj Samanthi, Santos je navodno uspio prodati 15 od ovih robota, možda dijelom zbog trenutne popularnosti lutaka za seks u austrijskoj seks industriji.
Tako je Fanny postala najpopularniji seks robot u bečkom bordelu Kontakthof. Toliko se govori o njoj da je postala popularnija od “pravih” prostitutki.
“Robotika i umjetna inteligencija daleko su od tehničke sofisticiranosti tematskog parka u Westworldu, ali već vidimo lutke koje se koriste u industriji zabave za odrasle i uskoro možemo očekivati da će im se pridružiiti i roboti”, kaže profesor Noel Sharkey sa Sveučilišta u Sheffieldu.
Neki vlasnici bordela čak su odlučili uvrstiti lutke na svoj popis usluga. Peter Laskaris, vlasnik javne kuće u Beču, misli da će i drugi bordeli to napraviti – bez obzira koliko su roboti skupi – zbog toga što je to “trendovski seks fetiš”. Zanimljivo.
Receptor D2 je isti onaj zbog kojeg nam je teško stati nakon jednog pića ili prestati nakon samo kockice-dvije čokolade. Znanstvenici taj osjećaj ne-mogu-prestati-jer-se-osjećam-tako-dobro nazivaju “hedonistička glad” ili željom da se jede zbog užitka umjesto da jedemo kako bismo zadovoljili biološke potrebe.
Osim toga, u jednog drugoj 
Nosim je, dakle, zbog sebe.
S groznog na nešto bolje. Tko kaže da dame nemaju bradu? Najdužu bradu među damama nosila je Vivia Wheeler, čija je brada 1990. godina bila dugačka 28 centimetara.
Gillette im je čak jednom ponudio milijun dolara da obriju brade. Odbili su bez imalo razmišljanja o toj gnjusnoj ideji.
Uglavnom, kći je to portugalskog kralja, čija legenda ide ovako: Kralj je odlučio da će se njegova kći vjenčati s poganskim kraljem Sicilije. Ona to nije željela, a još je manje željela izgubiti nevinost s tim poganom. Stoga je molila bogove da učine sve kako bi postala ružna i neprivlačna poganskom kralju. I tako je pustila bradu, a poganski je kralj nije više želio.
Kod Amiša je nošenje brade, odnosno prestanak brijanja nešto što se događa nakon ulaska u brak, a simbolizira da je osoba postala muškarac. Postoji i religijska veza brade i Amiša, a kreće od činjenice da je većina muškaraca u samoj Bibliji nosila bradu.
