‘ODBIJAJU SE OD MJESECA’ Englez snimio video čitave flote NLO-a

Muškarcu iz Bristola nije bio dovoljan jedan leteći tanjur, on je snimio čitavu flotu izvanzemaljskih svemirskih brodova.

Ovaj 35-godišnjak, koji je želio ostati anoniman, kaže da je siguran je to što je vidio na noćnom nebu bio vanzemaljski matični brod kojeg je pratilo još nekoliko NLO-a.

Svjedočio sam tome iz svog stana. Glavni NLO je bio malo udaljen – ozgledao je kao da odskakuće od Mjeseca, izjavio je za Bristol Post.

Na snimci se vidi mjesec koji sjajo na noćnom nebu i približava mu je sjajni objekt.

“Rekao bih da je matični brod bio veličine dva-tri nogometna igrališta, ako ne i više”, rekao je.

“Bila su dva ili tri, ali matični brod je bio u središtu – bio je tako velik, čak i s tolike udaljenosti”, dodao je.

Ma koliko intrigantna bila snimka, nije prva koja je zabilježila vanzemaljce na nebu iznad Bristola. Prošlog kolovoza je jedan građanin snimio tri svjetla kako lebde iznad grada.

ZNALI SMO! Znanost potvrdila ono što ste oduvijek sumnjali – nitko nije normalan

Milijuni ljudi širom svijeta svakodnevno u Google ukucaju neku varijaciju pitanja “Jesam li normalna/an?” Zbog srama se okrećemo internetu da bismo shvatili je li naše ponašanje, jesu li naša tijela i naši najdublji osjećaji znak da nismo poput drugih.

Činjenica da tako mnogo ljudi kasno noću pita internet “Je li normalno razgovarati sa sobom?” ili “Koliko često se parovi seksaju?” sugerira da, bez obzira koliko mislili da ste uvrnuti, ima i puno drugih ljudi koji se pitaju isto.

No, ako rezultati s tražilica izgledaju kao slaba osnova za utvrđivanje koliko ste pomaknuti, imamo dobre vijesti za vas. Istraživanje na Yaleu znanstvena je potvrda svih vaših slutnji.

Nova studija dvojice psihologa s Yalea objavljena u časopisu Trends in Cognitive Sciences otkriva da smo svi pomalo čudni i biti čudan je zapravo potpuno normalno.

Ne postoji normalno

Da biste se osjećali kao čudak/inja, najprije morate vjerovati da postoji nešto što je normalno – standardno ili optimalno stanje u bilo kojem području koje vas brine.

Ili drugim riječima, ako vas brine da je razgovor sa samim sobom čudan, onda mora biti istina da je ne razgovarati sa sobom objektivno bolje.

Isto vrijedi i za pitanje poput: “Koliko se često većina parova seksa?” Da bi imalo smisla, vi već pretpostavljate da postoji niz seksualnih ponašanja koji su zajednički i idealni za sve ljude. Cilj ove studije je razumijevanje toga i otkriva da svijet nije uredno podijeljen na zdravo ili nezdravo, idealno i nepoželjno.

Analizirajući niz osobina – od oblika kljunova određenih vrsta ptica do psiholoških karakteristika kao što je stalna glad za rizicima – autori pokazuju da te kvalitete postoje uzduž kontinuuma, a razdvajanje “normalnog” od “čudnog” je uglavnom nemoguće.

Postoje, naravno, ekstremni slučajevi u kojima su neka obilježja ili ponašanje očito nezdravi. Ako kljun ne može probiti ljusku oraha i ptica je gladna, kljun je problem. Ako je vaša tjeskoba toliko loša da ne možete izaći iz kuće, trebali biste potražiti liječničku pomoć.

Ali za sve, osim najočitijih pogrešnih prilagodbi, gotovo uvijek postoji mješavina ili dobrih i loših rezultata u bilo kojoj danoj varijaciji.

Uzmite tjeskobu, na primjer. Je li čudno i loše ako ste skloniji brinuti nego više ili češće od većine drugih ljudi koje poznajete? Pa, znanost pokazuje da vas tjeskoba vjerojatno drži sigurnijima, potiče vas da se bolje pripremite u važnim područjima svog života i poboljšava sjećanje, čak i ako se često ne osjećate dobro. Kad se sve zbroji i oduzme, je li to je dobitak ili gubitak?

Ili uzmite skolonost riziku. Ako ste malo dalje na neustrašivom kraja spektra, vjerojatno ćete imati veće šanse da se dovedete u neke situacije opasne po život, ali isto tako imate i šanse za pokretanje tvrtke koja će promijeniti svijet. Naše snage i slabosti tijesno su povezane.

Tvrdim da nema fiksno normalnog, komentira jedan od autora studije Avram Holmes sažimajući zaključke studije. “Postoji razina varijabilnosti u svakom od naših ponašanja” i “bilo kakvo ponašanje nije isključivo negativno ili isključivo pozitivno. Postoje potencijalne prednosti za oboje, ovisno o kontekstu u kojem se nalazite.

Pustite svojg unutrašnjeg čudaka da poleti

Ta je stvarnost izazov za kliničke psihologe, ističe se u istraživanju, jer uvelike komplicira zadatak zaključivanja o tome što čini mentalnu bolest koja treba liječenje.

No, za nas ostale, tjeskobne, čudne, uvrnute, pomaknute, posebne… to je dobra vijest. Bez očite disfunkcije i patnje, gotovo ste sigurno puno normalaniji nego što mislite da jeste. Ili da se izrazimo drugačije: čudni ste, ali su isto tako čudni i svi ostali, stoga nemojte brinuti.

To znači da biste vjerojatno trebali biti pozitivniji i prema vlastitim “pomacima” i prema “čudnovatosti” ljudi oko vas.

Svi težimo nekom umjetnom, arhetipskom idealu, bilo da je to fizički izgled ili mladost ili inteligencija ili osobnost ili… Ali moramo prepoznati važnost varijabilnosti, kako u sebi, tako i u ljudima oko nas, zaključuje Holmes.

Uglavnom, svi smo mi čudni. Zar to nije baš lijepa spoznaja?

MB&F FIFTH ELEMENT Vremenska stanica namijenjena susjednim galaksijama

MB&F Fifth Element Weather Station vremenska je stanica čija je inspiracija očito rođena negdje daleko u svemirskim prostranstvima jer finalni proizvod, a koji je rezultat kolaboracije MB&F-a te švicarskog urara L’Epée 1839 doista je nešto što se ne viđa na ovom planetu.

Vremenska se stanica tako sastoji od četiri elementa i to redom termometar, barometar, vlagomjer i naravno sat. Svaki od tih elementa dizajniran je prema slici i prilici nepoznatih letećih objekata (NLO-a) i u potpunosti su neovisni jedan od drugome.

Jedino što imaju zajedničko je da se okupljaju na matičnom brodu kojim upravlja svemirac Ross kao peti element cijele ove priče temeljene na stvarnim događajima i likovima.

Cijeli se stanica bazira na ručnom navijanju, a proizvedeno će biti svega 18 komada i to u srebrnoj, crnoj i plavoj varijanti po cijeni od 55 tisuća dolara.

ZNANOST POTVRDILA Visoke pete zaista djeluju na muškarce

Visoko sa svojih potpetica, Marilyn Monroe je navodno jednom rekla da ako djevojci daš visoke pete i ona će pokoriti svijet.

Zavođenje cipelama s visokom petom nije tajna među ženama, koje su ih koristile kako bi privukle muškarce od ulica starog Rima do nogostupa New Yorka i Carrie Bradshaw. Pete su također bile kontroverzni simbol na bojištu seksualnih politika.

Sada je znanstvena studija u Francuskoj izmjerila svu njihovu moć. Istraživači s Universite de Bretagne-Sud proveli su pokuse koji su pokazali da se muškarci ponašaju vrlo različito prema ženama s visokim potpeticama.

Rezultati, objavljeni u časopisu Archives of Sexual Behaviour, mogu zadovoljiti ljubitelje Christian Louboutin ili Jimmy Choo cipela – no, mogli bi ići na živce onima koji misle da štikle potiču seksizam.

Studija je pokazala da, ako žena ispusti rukavicu na ulici dok nosi visoke pete, gotovo je 50% veća vjerojatnost da će joj rukavicu netko podići nego kada nosi niske pete.

Još jedan zaključak: Dvaput je vjerojatnije da će žena koja nosi visoke potpetice uvjeriti ljude da se zaustave i odgovore na anketna pitanja na ulici.
Osim toga, ženi s visokim petama u baru će čekati upola manje vremena da joj se obrati neki muškarac, nego ona kojoj su pete bliže tlu.

“Veličina pete ženske cipele ima snažan učinak na muško ponašanje”, kaže autor studije, Nicolas Guéguena, bihevioralni istraživač. “Jednostavno rečeno, one čine žene ljepšima”.

Visoke pete su krenule u osvajanje svijeta nimalo glamurozno. Naime, prve visoke pete nosili su mesari u starom Egiptu, koji su ih obuvali kako ne bi gazli po krvi i iznutricama.

No, žene su “znak ženstvenosti” počele nositi u antičkoj Grčkoj i Rimu, kaže Elizabeth Semmelhack iz Muzeja cipela Bata. U Rimu, gdje je trgovanje seksom bilo legalno, visoke potpetice pomagale su klijentima da prepoznaju prostitutke u gomili.

Iako su se visoke pete stoljećima nosile u Osmanskom Carstvu i Perziji za jahanje, na zapad su se probile u 16. stoljeću, kada su bile povezivane s carskom vlasti, a kao erotične popularizirane su u 19. i 20. stoljeću te su se počele povezivati s imućnim statusom i bogatstvom.

Ova studija pokazuje da je privlačnost visokih peta vrlo živa. “Iako je rađena na relativno malom uzorku, ova studija je vrlo značajna, jer rezultati su jasni i dosljedni”, kaže pariški sociolog Jean-Claude Kaufmann, koji nije bio uključen u studiju.

“U zavođenju, muškarce vrlo privlači žena na visokim petama jer izgleda jače, seksualno sigurnija, sigurnija u sebe, produljene siluete i senzualne stražnjice koja strši”, kaže.

Guéguenova studija imala je 19-godišnju ženu volontera koja je nosila crne cipele s potpeticama koje su bile visoke 0,5, 5 ili 9 centimetara. Onda je tražila muškarce u dobi od 25 do 50 godina pomoć u raznim okolnostima.

U jednoj situaciji žena pita prolaznika: “Ispričavam se, gospodine. Trenutno provodim anketu o ravnopravnosti spolova. Biste li odgovoriti na naš upitnik?” U niskim petama dobila je 46,7% potvrdnih odgovora, sa srednjim petama to već raste na 63%, dok je u najvišim postigla nevjerojatnih 83% uspjeha kod muškaraca.

Danas je većina modernih peta na modnim pistama i u noćnim klubovima i dalje visoka – te “zašiljene” pete najčešće mjere 10, a one ekstremne (i opasne) rastu i iznad 13 centimetara.

Medicinski, visoke potpetice mogu uzrokovati bol u leđima i povećavaju rizik od ozljeda gležnja. Dugotrajno nošenje potpetica može čak i trajno skratiti tetive.

I u društvenom smislu, zagovornici prava žena prigovaraju visoke potpetice, navodeći da pojačavaju stereotip ženomrzaca: žene su u očima muškaraca samo seksualni objekt.

“Ako žena… nikad ne skida svoje cipele s visokom petom, kako će ikada znati koliko može hodati ili koliko brzo može trčati?”, jednom je pitala slavna feministica i nositeljica niskih peta Germaine Greer, autorica knjige Ženski eunuh.

Naravno, ima i onih koji se ne slažu i kažu da visoke potpetice imaju i druge svrhe. “Pete ne podčinjavaju žene – oni ih osnažuju u romantici”, kaže Kaufmann. “Važnu stvar treba zapamtiti u zavođenju: sve je to igra”.

UOPĆE NISTE TAKO LOŠI Znakovi koji otkrivaju da ste pametniji nego što mislite

Možda ćete se iznenaditi kada vam otkrijemo koliko neke “sitnice” iz vašeg karaktera i ponašanja mogu otkriti vašeg unutarnjeg genija. A možda i nećete jer već jako dobro znate koliko ste genijalni.

Prihvaćate da ima puno stvari koje ne znate

Možda mislite da vas pretvaranje da znate sve, čak i ako ne znate, čini pametnijim u očima drugih ljudi. No, u stvarnosti, ljudi koji se ne boje biti samokritični, češće su pametniji. Inteligentni ljudi prihvaćaju svoje nedostatke i shvaćaju da će uvijek biti nečeg što se može naučiti.

Studija objavljena u časopisu Journal of Personality and Social Psychology uspoređivala je uspjeh učenika na testu s onim kako su oni ocijenili sami sebe. Nakon testa, učenici su procjenjivali koliko su imali točnih odgovora. Mnogi učenici s nižim ocjenama znatno su precijenili svoje rezultate, dok su učenici s višim ocjenama imali tendenciju misliti da su prošli lošije nego što su zapravo prošli.

Za to se ne morate bojati priznati da nešto ne znate – samo ćete morati naučiti još nešto novo.

Stalno ste znatiželjni

Budući da vaša spoznaja da morate još puno učiti znači da ste pametni, vaša želja za učenjem je isto tako prirodna.

Studija objavljena u časopisu Journal of Individual Differences otkrila je da su ljudi koji su postigli bolji uspjeh na testovima inteligencije, kao djeca bili znatiželjniji, a kao odrasli su otvoreniji za nove ideje.

Inteligencija i znatiželja idu ruku pod ruku. Inteligentni ljudi su radoznali i zanima ih sve, od svakodnevnih zanimljivosti, do razmišljanja o “velikim pitanjima”, filozofskim temama kao što su smisao života i svemira. Čemu sve to…

Dovršavate tuđe rečenice

Ne brinite, nije to tako grozno kao što zvuči. Ako se možete “uštekati” u to što ljudi misle reći ili kako se osjećaju, to je nepogrešivi znak da ste emocionalno inteligentni. Biti empatičan i usklađen s emocijama drugih ljudi omogućuje vam da vidite svijet i iz drugih gledišta.

Ljudi koji se mogu povezati s drugima i razumjeti kako se osjećaju otvoreniji su za susrete s novim ljudima i doživljavanje novih stvari, a sve to ima pozitivne učinke na inteligenciju.

Imate puno samokontrole

Inteligentni ljudi često imaju jaku samokontrolu i mogu odoljeti impulzivnim odlukama. Skupina psihologa iz Yalea i drugih sveučilišta testirala je ovo 2009. godine u studiji objavljenoj u Psychological Science.

Ispitivali su kako se samokontrola odnosi prema inteligenciji tako što su sudionicima studije dali testove inteligencije, za što su mogli dobiti novčanu nagradu. Sudionici su mogli odabrati žele li isplatu odmah ili će čekati malo duže, ali i biti više plaćeni.

Ljudi koji su odabrali isplatu s počekom imali su bolje rezultate na testu inteligencije.

Ako imate veliku sklonost vaganju svih vaših mogućnosti i možete odoljeti impulzivnim odlukama, možda je vrijeme da odate priznanje svom unutarnjem geniju.

Otvorena ste osoba

Prema studiji Sveučilišta u Pennsylvaniji, inteligentni ljudi često vole vidjeti stvari iz perspektive drugih ljudi, a ne prihvaćaju puku valjanost jednog stajališta. Oni formuliraju svoje mišljenje tek nakon pažljivog razmatranja višestrukih stajališta, umjesto da jednostavno skoče na prvi zaključak.

Takve su osobe otvorene za nove koncepte i ideje, što doprinosi njihovoj inteligenciji. To, međutim, ne znači da su lakovjerni ili da lako mijenjaju vlastite stavove. Zapravo, otvorene osobe imaju veću vjerojatnost da će sami s velikom pouzdanošću braniti vlastito mišljenje i manja je vjerojatnost da će netko moći manipulirati njima.

Volite čokoladu


Da, postoji legitimna veza između snage mozga i dobrote čokolade. Spojevi koji se zovu flavanoli, koji se nalaze u kakau, mogu pomoći u poboljšanju kognitivnih učinaka. Istraživači na Sveučilištima u Rimu i L’Aquili u Italiji proveli su istraživanje o tome kako konzumiranje čokoladne utječe na funkcije mozga poput pamćenja, pažnje i brzine obrade.

I pokazalo se da uživanje u čokoladi ima pozitivne učinke na sve te stvari. Ne samo da je čokolada odmah potaknula sudionike da bolje riješe svoje testove, nego je istraživanje pokazalo i da svakodnevna mala količina čokolade pojačava kognitivne performanse tijekom dugog vremenskog razdoblja.

Odugovlačite

Da, dobro ste pročitali! Koliko god se osjećali glupo svaki put kada nešto odgađate do zadnjeg trenutka, studije pokazuju da je zapravo sasvim suprotno.

Ako odugovlačite, to znači da ćete si uzeti vremena, a nećete skakati na prvu i odabrati najjednostavnije rješenje.
Pametni ljudi također odugovlače jer žele provoditi svoje vrijeme na zadacima koje smatraju vrjednijima, dok odgađaju one trivijalnije.

U svakom slučaju, odugovlačenje je sasvim u redu dok ne postane čudovišno gutanje vremena kakvo si ljudi ponekad priušte.
A sada kada ste prihvatili činjenicu da je odugovlačenje znak više inteligencije, možda vas neće iznenaditi da i stvari kao što su črčkanje i sanjarenje također označavaju višu inteligenciju.

Ne možete podnijeti pozadinsku buku

Ako želite raditi u potpunoj tišini, onda imate nešto zajedničko s Franzom Kafkom, Charlesom Darwinom i Antonom Čehovom. To su samo neki od briljantnih umova koji su inzistirali na mukloj tišini dok su radili ili koji su se žalili da ne mogu filtrirati pozadinsku buku.

Možda mislite da su pametni ljudi oni koji su se u stanju potpuno ugoditi sa svijetom, ali studije sugeriraju da to nije slučaj. Nesposobnost da se podnose zvukovi poput govora, vučenja cipela, žvakanja, mljackanja ili tipkanja zapravo je dobra vijest za vaš mozak.

Studija iz 2015. na Sveučilištu Northwestern procjenjivala je vještine rješavanja problema kod 100 različitih ljudi. Sudionici koji su tvrdili da im je bilo teže isključiti “nevažnu” buku u pozadini, došli su s inovativnijim i kreativnijim rješenjima problema.

Autori studije zaključili su da se ljudi kojima smeta pozadinska buku mogu bolje usredotočiti na višestruke poticaje odjednom, što se shvaća kao kreativnije razmišljanje.

Dakle, ako vas pozadinska buka smeta dok radite, pokušajte se tome prilagoditi – to bi mogao biti znak da ste kreativni genij.

Možete uspostaviti veze između naizgled nepovezanih stvari

Ako možete razlikovati obrasce tamo gdje ih drugi ne vide, vjerojatno imate više kreativnog uma. Ono što neki vide kao “nasumičnost” zapravo je znak briljantnog uma.

“Većina ljudi može vidjeti obrasce, ali vrlo inteligentni ljudi ih brže uočavaju i često vide obrasce u svemu”, piše talentirani stručnjak na Quori.

Povezivanje različitih stvari također je znak vrlo konceptualnog uma; ti si otvoren i ne shvaćaš stvari doslovno.

Vama je zapravo super kada ste sami

Ako vaša usamljenost nije uzrokovana dosadom ili fobijom od propuštanja nečeg važnog na društvenim mrežama, imate puno sreće.

Prema britanskom Journal of Psychology, ljudi koji su zadovoljni što su sami, više su inteligencije.

Ali to nije sve – ako razgovarate sami sa sobom, to je znak genijalnosti! Ponavljanje stvari na glas može ih bolje učvrstiti u vašem mozgu. A mislili ste da ste poludjeli.

PROMIŠLJANJA Gospodo, pitamo se, što bi bilo kad bi znanost upravljala nacijom?

Znanstvenizam je vjerovanje u znanost tj. vjerovanje da sve što je potrebno, a kako bi se riješili svjetski problemi jest znanost. Ljudi ponekad koriste izraz racionalno razmišljanje, ali zapravo radi se o znanstvenizmu. Kad bi ljudi prestali konzumirati religije i oslonili se na zdrav razum te logiku sve bi bilo bolje.

Nedavno je američki astrofizičar Neil de Grasse Tyson ponudio rješenje za većinu naših problema u zamišljenoj državi Racionalija.

U toj bi zemlji sve politike bile kreirane u skladu sa znanstvenim dokazima za iste. Tyson je vrlo pametan čovjek no, to nije pametna ideja.

Mogli bi čak rekli da nije baš ni razumna te bez dovoljnog utemeljenja. Naravno, vizija društva u kojem se svi ponašaju logično zvuči primamljivo. Je li to zaista tako?

Uvijek je postojala nada da će znanost biti više od toga da nas samo uči o svijetu u kojem živimo, pogotovo kada su društvene elite počele napuštati svoja religijska uvjerenja.

Znanost bi nas trebala učiti kako da živimo i dati nam sigurnost koju je nekoć obećavala religija. A to je vidljivo u bilo kojoj sekularnoj utopiji od marksizma preko teze modernizacije zapadnog kapitalizma.

Ipak, svaki od utopijskih primjera 20. stoljeća odbačen je i to najčešće zbog dva ista razloga.

Manjkava znanost

Za početak, stručnjaci često ne znaju ni približno ono što misle da znaju. Često pogriješe zahvaljujući svojim iracionalnim razmišljanjima, vjeri da će svijet biti bolji ako “ova ili ona teorija” bude ispravno primijenjena. Zbog tih zaluđivanja nerijetko se krivo tumače podaci.

Racionalnost je subjektivna.

To je svojstveno svim ljudima, a mi nekad zaboravljamo da su i stručnjaci ljudi. Oni rade i razmišljaju kao i mi, vođeni svojim iskustvima, znanjem, neizrečenim pretpostavkama koje su u skladu s njihovim uvjerenjima.

Znanost ne smije nama govoriti kako da živimo.

Nevjerojatno je kako brzo zaboravljamo zlo koje ponekad prati znanost.

Mnogo smo puta u prošlosti mislili da se ponašamo u skladu sa znanstvenim i logičkim rješenjima da bi se kasnije ispostavilo kako su iz tih rješenja proizašle politike koje su bile odvratne i loše, ali su prošle zbog toga što je javnost bila zavedena “dokazima”.

Frenologija – određivanje nečijeg karaktera ili osobnosti kroz oblik ili veličinu lubanje – bila je svojevremeno najnovija takva znanost. Više klase su također vjerovale u značaj veličine glave.

Kreacionizam također pa i socijalni darvinizam ili sovjetske i nacionalsocijalističke ideje uvažavane su svojevremeno kao znanstvene ideje.

Znanstveni rasizam je isto bio potkrijepljen dokazima. U 19. stoljeću znanstvenici su tvrdili da postoje takvi dokazi koji odobravaju afričko porobljavanje, bjelačku superiornost i redukciju reprodukcije slabijih rasa.

Još nedavno je znanost objašnjavala homoseksualnost kao nezdravu. Žensku racionalnost pokazivala kao slabiju od muške i opravdavala znanstveni seksizam te ga uvrštavala u suvremenu evolucijsku psihologiju.

Pozitivne vibracije

Unatoč svemu ovome, ljudi i dalje imaju nekritičku vjeru u znanost kao najboljem rješenju za sve probleme. Sociolozi su nerijetko zatečeni činjenicom da sljedbenici nekih vjera npr. kreacionisti, zapravo vrlo rijetko odbacuju znanost. Ne vole određene znanstvenike ili teorije, ali znanost kao takvu iznimno cijene.

Oni koji se intenzivnije povezuju sa znanošću i racionalnim razmišljanjem daju značajan doprinos vjerodostojnosti i prihvaćenosti znanosti.

Dio problema je to što nitko zapravo ne zna što znanost zapravo jest. Većina ljudi definira je kao istraživanje svijeta u kojem živimo, a što je poštena, pojednostavljena definicija. Nije, doduše, baš dostatna za dobivanje povjerenja za upravljanje nacijom.

Akademska definicija često je predmetom rasprava bez jasnog smjera. Zapravo, teško je definirati biologiju, kemiju ili fiziku same po sebi.

Što je racionalno?

Susan Haack filozof, tvrdi da je znanost zapravo racionalno razmišljanje. Ova definicija dobra je kao i sve ostale iako vodi ka problemu: što točno znači racionalno?

Iskustvo s kreacionistima potvrđuje koliko je teško potaknuti ljude da razmišljaju racionalno. Ako pažljivo analiziramo njihovo poznavanje znanstvenih činjenica vidjet ćemo da oni zbilja poznaju te činjenice kao i svi ostali, međutim odbacuju ih kao pogrešne.

Ako pogledamo kako mladi kreacionisti rješavaju test iz biologije u srednjoj školi, uočit ćemo da znaju dobro sve odgovore, ali ih pišu uz fraze: ”Znanstvenici vjeruju da je to…”, “Dio znanstvene zajednice prihvaća da je…”

Na ovaj način racionalno odgovaraju na pitanja istovremeno ostajući vjerni svojim osobnim vjerovanjima.

Kreacionizam ima mnogo toga zajedničkog sa znanstvenizmom. Ljudi kao Tyson ili Richard ne bi to nikad priznali, ali tako je.

Baš kao Tyson, kreacionisti započinju svoju argumentaciju sa – evolucija nije istina ili sl.

Na tom temelju, kasnije, izgrade čitavu konstrukciju argumenata, a neki od tih znaju biti impresivni.

Svi mi funkcioniramo, a možem reći, u okviru motiviranog racionaliziranja. Započnemo s nekim svojim uvjerenjem pa filtriramo razne dokaze ili poludokaze kako bi na kraju potvrdili sebi i svakome koga zanima, a ono što smo od početka vjerovali.

Pogreške znanosti iz povijesti su nas trebale naučiti da budemo skeptični, propitkujemo, tražimo odgovore. Znanstvenici će reći kako je znanost vrh svega jer se sama – ispravlja.

Na primjer, znanost se predomislila u vezi homoseksualaca i to stoji, međutim ne treba zaboraviti koliko pogrešna zapravo može biti.

Izbjegavanje istine

Znanost nam daje podatke, no to ne znači da ti podaci pokazuju put prema istini. Radi se o momentalnom poimanju toga za što mislimo da istina jest. Prema tim podacima treba se odnositi kritički i s mnogo promišljanja. To je filozofsko, religijsko pa čak i političko pitanje.

Znanost nam je u stanju reći kako je u redu ubiti novorođenče jer se rodilo s nekom manom. Nema lakog odgovora na ovo.

Znanstvenizam odbija vjerovati u sve ovo. Utopija koju sebi pripisuje u nekoj perspektivi ne razlikuje se mnogo od onih religijskih utopija kojima su skloni ljudi, a protiv kojih Tyson i Dawkins debatiraju.

Tyson je jednom stavio poruku na svom Twitteru: ”U znanosti, kad se pojavi ljudsko ponašanje sve postaje nelinearno. Zato je fizika lagana, a sociologija teška.”

Sociolozima je bilo drago da se prepoznaje kompleksnost proučavanja socijalnog života, ali kako je moguće da osoba koja je to zaključila, ne vidi političke ili filozofske implikacije svoje izjave.

Ako kažemo da je proučavanje socijalnog teško, kako je tek upravljati socijalnim i svim ostalim što čini naciju?

Da bi to uspješno realizirali treba nam mnogo više od znanosti.

Tvrditi drugačije jednostavno nije racionalno.

TKO SAM JA? Japanski ‘test kockom’ otkriva tajne vaše osobnosti

Igra pod nazivom “test kockom” preuzeta je iz japanskog bestsellera Kokologija, koju su priredili Tadahiko Nagao i Isamu Saito, a u kojoj su skupili čitav niz zabavnih i vrlo zaraznih igara, koje pomoću dokazanih psiholoških principa otkrivaju naše skrivene stavove o seksu, obitelji, ljubavi, radu i životu.

Ukratko: knjiga je puna raznih psiholoških igara osmišljenih kako bi pomogle ljudima da uče o sebi. Testiranje osobnosti kockom jedna je od najpopularnijih vježbi iz knjige.

Zbog čega je toliko posebna?

Pa, za razliku od većine ostalih kvizova osobnosti, test kockom prisiljava nas da zaronimo u vlastitu podsvijest i otkrijemo stvari kojih možda nismo ni svjesni.

I tako dobivamo puno dublji i realniji pogled na same sebe, odnosno na to tko smo zapravo.

Znamo da postoje mnogi slični testovi poput ovog, koji letaju skroz nezavisni naokolo po čitavom internetu, a koji su prilično besmisleni i nisu baš precizni, ali ovaj je stvarno cool i dosta nas precizno razotkriva.

Testirajte se, ako ni zbog čega drugog, da biste vidjeli možete li nešto više naučiti o sebi. Samo kratka uputa prije nego što pogledate video: slobodno skicirajte ili črčkajte što vam drago o svemu što vam prođe kroz glavu tijekom testa/igre.

Hrvatski prijevod slijedi nakon videa. Sretno!

Najprije, zamislite da ste u pustinji. Pustinja je nevjerojatno velika, a u pustinji je kocka.

Vidite li je? Koliko je kocka velika? Gdje je točno? Je li ukopana u pijesku ili stoji na pijesku? Lebdi li? Koliko je velika? Kreće li se kocka? Od čega je napravljena?

Razmislite o tome malo, a zatim pređite na sljedeće pitanje.

Dok promatrate kocku, počinjete uočavati da u pustinji postoje i ljestve.

Od čega su napravljene ljestve? Koliko su dugačke? Jesu li to stare ljestve? Gdje se nalaze u odnosu na kocku?

Sada zamislite da se u pustinji pojavio konj.

Kreće li se taj konj uopće? Ako se kreće, u kojem smjeru? Kako izgleda?

Ako ovo skicirate, nemojte brinuti ne možete li dobro nacrtati konja. Nemojte se bojati dodati kratku opasku koja opisuje ono što ne možete nacrtati. Ništa ne brinite. Totalno vam dobro ide, obećavamo.

Zatim u ovoj pustinji zamislite cvijeće.

Koliko cvijeća možete vidjeti? Gdje se nalazi cvijeće u odnosu na druge predmete u pustinji? Odakle raste?

Nadamo se da ste ponijeli kišobran – stiže oluja!

Vidite li? Je li vjetar jak? Je li oluja daleko, ili ste usred munja i gromova? Kako je oluja utjecala na konja, cvijeće, kocku ili ljestve? Je li uopće ikako djelovala na njih?

Što sve to skupa znači?

Izvrsno pitanje! Drago nam je što ste ga postavili.

Kocka predstavlja vaš ego.

Ako je kocka koju ste zamislili velika, vjerojatno ste vrlo sigurni. Ako je mala, vjerojatno ste sramežljivi i skromni.

Ako je kocka ukopana u tlo, to znači da ste planer koji misli daleko u budućnost. Ako je kocka na pijesku, to znači da razmišljate poput “poslovnih mislilaca”.

Kocka koja se kreće označava da ste netko tko misli izvan ustaljenih okvira i izbjegavate uobičajeno.

Ljestve označavaju vaše prijatelje.

Ako ste zamislili da ljestve dodiruju kocku, to znači da ste vrlo povezani s prijateljima i možete se osloniti na njih i imati punu podršku. Ako su ljestve udaljene od kocke, to znači da želite biti neovisni.

Nalaze li se ljestve ispod kocke, vaši vas prijatelji vide kao autoritet. Ako je kocka na istoj razini, vi i vaši prijatelji ste ravnopravni. Nalaze li se ljestve iznad kocke, to znači da svoje prijatelje doživljavate kao autoritete u vašem životu.

Ako su ljestve kratke, to znači da želite imati uski krug prijatelja. Ako su ljestve dugačke, vi ste ekstrovertirana osoba s puno prijatelja i poznanika.

Konj je vaš idealni partner.

Ako je konj kojeg ste zamislili jaki radni konj, to znači da vaš idealni partner naporno radi i pouzdan je. Ako ste zamislili delikatnijeg konja, to znači da je vaš idealni partner vjerojatno netko tko se ponosi svojim izgledom i uživa kad mu se ugađa.

Ako je konj daleko od kocke ili se kreće u suprotnom smjeru, to znači da ste udaljeni od sadašnjeg partnera ili daleko od pronalaženja idealnog.

Cvijeće predstavlja vašu djecu.

Broj cvjetova koje ste zamislili predstavlja broj djece koju biste željeli imati. Ako je cvijeće blizu kocke, to znači da želite bliski odnos s svojom djecom – ili da već imate dijete.

Ako su cvjetovi daleko od kocke, to znači da vam nije stalo do bliskog odnosa sa svojom djecom.

Grmljavina predstavlja vaše strahove.

Je li oluja koju ste zamislili daleko u daljini? To znači da živite život s malo briga. Ako je oluja blizu kocke, spremni ste se suočiti s konfliktom.

Ako oluja bijesni direktno iznad kocke, vaše su vam nedaće trenutno nesavladive.

I kako ste prošli na testu? Jesu li rezultati točni? Jesu li vam otkrili bilo kakve nove spoznaje o nečemu što možda zanemarujete u životu?

Pogledajte izvanrednu fotografiju jednog atoma

Ova jedinstvena fotografija koja prikazuje jedan atom uhvaćen unutar električnog polja izabrana je najboljom znanstvenom fotografijom na jednom poznatom znanstvenom fotografskom natjecanju.

Fotografija je proglašen najboljom znanstvenom fotografijom na nacionalnom natječaju znanstvene fotografije koji organizira Vijeće za inženjerstvo i istraživanje fizičkih znanosti (Engineering and Physical Sciences Research Council – EPSRC) u Velikoj Britaniji.

Nadlingerova fotografija prikazuje jedan pozitivno nabijen atom strontiuma kao malu svjetleću točku između dviju metalnih elektroda smještenih na udaljenosti od 2 milimetra. Kad je osvijetlio atom laserom koji emitira specifičnu plavo-ljubičastu boju, atom apsorbira te ponovno emitira svjetlosne čestice dovoljno brzo da se mogu snimiti običnim fotoaparatom podešenim na snimanje duge ekspozicije.

“Izračun mi je pokazao je da su svi elementi za dobivanje ove fotografije na mojoj strani, te kad sam krenuo u laboratorij s kamerom i tronošcem, jedno mirno nedjeljno poslijepodne, dobio sam ovu posebnu fotografiju male, blijedo plave točke.” izjavio je Nadlinger.

Foto: David Nadlinger

Fotografija je snimljena 7. kolovoza 2017., a korištena je prilično jednostavna i svim pristupačna oprema koja se sastoji od fotoaparata Canon 5D Mark II DSLR, te Canon EF 50mm f / 1.8 objektivom (koji slovi za jednog od boljih, a najjeftinijih objektiva), nastavaka za udaljavanje objektiva od senzora kako bi dobio makro efekt te dviju bljeskalica s gelovima u boji.

Ovim se matematičkim zadatkom upadalo na MIT. Znate li ga riješiti?

Neki smo vam dan ponudili najkraći IQ test kojeg ste prema komentira riješili u 100% slučajeva bez problema. Vjerujem da je većina ipak imala probleme s rješavanjem. No, bilo kako bilo, danas vam predstavljamo jedan matematički problem.

Radi se o jednoj možemo reći jednostavnijoj jednadžbi, a koja je bila dio ispitnog pitanja za prijam na MIT još 1869. godine. No, problem se javlja što mnogi zapinju u redosljedu rješavanja računskih radnji.

Stoga u nastavku donosimo jednadžbu, te ispod nje i numeričko rješenje uz redoslijed rješavanja. Nama je trebalo oko 30 sekundi, s time da je najveći dio išao na pisanje, s time da nikad nismo previše voljeli matematiku.

Spomenimo prije svega da 1869. godine nije bilo kalkulatora, stoga jedino što imate je papir i olovka.

[separator type=”thin”]

Ako je e=8, kolika je numerička vrijednost slijedeće jednadžbe:

e – (√(e + 1) + 2) + (e – ³√e)√(e – 4).

Rješenje je 15. A niže je postupak rješavanja. Jedino što je mrvicu komplicirano kod ove jednadžbe je poznavanje redoslijeda računskih operacija. Prvo se rješavamo korijena i eksponencija, zatim rješavamo problem unutar zagrada, nakon toga množimo te završimo sa zbrajanjem i oduzimanjem.

U nastavku i video s kanala MindYourDecisions koji vrlo temeljito objašnjava detaljni redosljed izračuna.

Nasilje i agresivnost primitivne su metode koje nas vode samo prema izumiranju vrste kao takve

Ljudska je vrsta kroz povijest i vlastitu evoluciju opstala zahvaljujući nasilju. Naime, prije nekih 50 000 godina dogodila se prva modernizacija čovjeka, odnosno Homo Sapiensa kada je počeo upotrebljavati simbole, razvijati jezik i verbalnu komunikaciju te izrađivati i upotrebljavati specijalizirano kameno oruđe.

Čovjek je kroz svoju evoluciju uvijek bilo slabo i relativno nezaštićeno biće, te je za razliku od pripadnika životinjske vrste bio zakinut za određene fizičke predispozicije kao što su primjerice imale razne životinje i zvijeri, od veličine, snage, ubojitih kandži, čeljusti. Te su životinje opstajale, a neke opstale i danas upravo zbog tih fizičkih predispozicija.

Čovjeku je prirodnija upotreba intelekta umjesto nasilja

Čovjekova je sudbina, odnosno razvoj bio usmjeren prema razvijanju intelekta, drugim riječima nedostatak fizičke snage kompenzirao je mozgom, razmišljanjem te snalažljivošću.

Bez obzira na sve u prvim je fazama ljudskog razvoja čovjek morao biti nasilan, agresivan, a čisto iz razloga jer njegov intelekt još nije došao do faze da bi mogao preživjeti te time uspješno zaštiti svoju obitelj, svoje pleme, a uporabom samog znanja bez agresivnosti i fizičkog nasilja. Drugim riječima morao je ubiti da ne bi bio ubijen.

Upravo zbog takvih povijesnih događaja su nasilje i agresivnost ljudske vrte u ondašnjem okruženju bile bitne odlike preživljavanja i svatko tko nije bio dovoljno agresivan i nasilan teško da je doživio fazu života gdje bi se mogao reproducirati te nastaviti svoju vrstu.

U većini slučajeva tu zaštitničku, agresivniju ulogu imali su muškarci. Zbog svoje su jače fizičke konstitucije bili prikladniji za ratovanja protiv pripadnike druge vrste, prikladniji za višednevne i višemjesečne pohode u nepoznato, a u potrazi za hranom. Bili su također prikladniji i izloženiji u zaštiti svojih potomaka, svojih žena i svog plemena u cijelosti. Za njih je u ono vrijeme bilo bitno biti agresivan, nasilan i spreman ubiti za preživljavanje vlastite vrste.

Upravo iz toga doba naslijedila se agresivnost i nasilno ponašanje današnjeg muškarca i to su korijeni koje vučemo još od prije 50 pa i više tisuća godina.

Oni koji nisu imali dovoljno agresivnosti i nasilja u sebi vrlo bi brzo izumrijeti ili, a da bi spriječili vlastitu smrt i smrt svojeg plemena te obitelji, morali su pronaći zaštitu u onima koji su bili agresivniji tako da su sklapana zajedništva, odnosno savezništva, a koja bi imala jedan jedini cilj, a to je preživljavanje.

Nasilje i agresivnost još uvijek svakodnevno slavimo

Nasilje je nešto što je urođeno u nama i nešto što slavimo te cijenimo na jednom dubokom nivou, nešto što je bilo presudno za preživljavanje. Upravo nasilju možemo biti zahvalni što uopće danas postojimo i živimo u svijetu kakvog ga poznajemo.

Nasilje danas slavimo na razne načine, jedan od njih je taj što smo manje više uvijek spremni za rat, što su mnogi od nas spremni uzeti oružje u ruke i krenuti u obranu svojeg.

Nasilje slavimo kroz mnoge sportske rituale perpetualnog traženja tko će biti bolji, tko će biti jači, tko će biti brži.

Nasilje kao takvo ekraniziramo niz serije distopijskih ekranizacija noćnih mora u obliku knjiga i filmova znanstveno fantastičnog žanra, a gdje je u većini slučajeva jedina sigurna budućnost koju imamo ona koju ćemo izboriti upravo nasiljem.

To je ono nasljeđe koje imamo. To je onaj primarni dokaz da jedino nasiljem možemo stvoriti sigurnu sredinu.

To je upravo problem i način razmišljanja, a koje moramo zauvijek prestati primjenjivati. Ideje su to i rješenja koja su nas uspješno vodila, ali prije desetak i više tisuća godina.

Ta spremnost na nasilje, to razmišljanje i slavlje danas ide toliko daleko da smo ponekad u nemogućnosti kontroliranja nasilja, vlastitog bijesa i agresivnosti.

Vrlo je često kod mnogih muškaraca da su im upravo nasilje i nasilna metoda prvi resurs kojem se okreću kad se osjećaju ugroženo, uvrijeđeno ili kad se jednostavno susreću s onima koji ne dijele njihovo mišljenje, uvjerenja ili vjerovanja.

Evolucija i razvoj

Međutim ljudska se vrsta razvila. Od onog prvog modernog Homo Sapiensa pa do danas prošlo je više od 50 000 godina i doista je ljudski mozak dovoljno evoluirao da pronađe rješenje koje nije nasilno i koje ne teži uporabi nasilja kao rješenja.

Nažalost, taj je isti ljudski um također shvatio da zlouporabom osnovnih, nazovimo ih primarnih i primitivnih osjećaja i načina preživljavanja, zatim osjećaja ugroze vrste, ugroze obitelji mogu vrlo lako manipulirati mentalno slabijim pripadnicima svoje vrste, a s ciljem ostvarivanja vlastite koristi ili vlastitih ideala.

Svakodnevno smo svjedoci takvog ponašanja.

No, fizičko nasilje kao takvo te onaj primarni poriv agresivnosti više nisu efektivni način rješavanja problema zaštite vlastitog plemena i obitelji. Ali isto tako nasilje nikako nije model ili način da se postigne bilo kakav napredak vrste kao takve, baš kao što ono prvo kameno oruđe više nije efektivno u rješavanju današnjih kompleksnijih i masovnijih zadataka.

Evolucija te ljudski razvoj kao takav zahtijevaju puno više toga. Zahtijevaju više intelekta, više razmišljanja, a manje nasilja, manje agresivnost, manje onih primarnih i primitivnih poriva te ponašanja koja su nas uspješno vodila, ali prije desetke i stotine tisuća godina.

Živimo prilagođeni današnjici

Danas više nije potrebno animalističko ponašanje kako bi preživjela vrsta. Više nije potrebno vraćanje u neka bivša vremena koja pozivaju na nasilje kako bi se zaštitila ta ista vrsta.

Danas kada se inteligentna jedinka osjeća ugroženo otvora se novim idejama, mora biti dovoljno snažna, dovoljno hrabra da prihvati promjene. Moramo se konačno riješiti onog primarnog straha kojeg vučemo još iz vremena kada smo živjeli u spiljama i svakodnevno se skrivali u mraku između kamenih stijena kako bi se zaštitili.

Nažalost, mnogi još uvijek žive i žele živjeti u tim vremenima. Mnogi se ne žele maknuti iz lažne sigurnosti mraka, hladnih stijena koje ih štite od nepoznatog te onog najstrašnijeg što se nalazi oko njih – od vlastitog neznanja.

Danas moramo biti otvoreni, moramo biti tolerantni, moramo prihvatiti promjene koje se događaju, moramo naglasak staviti intelektu, razvoju, vlastitom razmišljanju, stvaranju boljeg tla za naše potomke, a nasilje kao takvo ostaviti zauvijek iza nas.

Danas je bitno da razmišljamo, da se borimo, da preživljavamo, da štitimo bližnje na inteligentan način. Na način koji je najprikladniji vremenima u kojima živimo.

Živimo puni tolerancije, međusobne tolerancije, prihvatimo nepoznato, prihvatimo drugačije, učimo ono nepoznato. To je najhrabrije što možemo učiniti i potez koji iziskuje znatno više hrabrosti, volje i snage od pukog uzimanja oružja u ruke s nadom da ćemo tako rješavati probleme.

Ljudi se teško mijenjaju, ljudi se teško rješavaju strahova koji ih prate kroz život. Ljudi se ne žele mijenjati. Ne žele evoluirati. Uvjereni su da će izumrijeti ako prihvate nešto što je drugačije.

Prepustimo se evoluciji

Teško da ćemo te ljude ikako uspjeti okrenuti, educirati i objasniti im da način na koji žive, djeluju i za kojeg smatraju da je ispravan način danas više ne funkcionira te ne vodi ukupnom preživljavanju vrste kao takve već naprotiv izumiranju onih koji nisu u mogućnosti prilagoditi se. Izumiranju njih samih.

Doduše, prilagodljivim pripadnicima ljudskog društva, a kojih je srećom s vremenom znatno više, jedno od najprirodnijih i najboljih rješenja za rješavanje problema kojeg stvaraju pripadnici upravo onog netolerantnog, uplašenog dijela populacije, a koje nije voljno adaptirati se i prilagoditi vremenima u kojima svi mi živimo, je jednostavno pustiti ih da – izumru.

BLUE PLANET II Pogledajte kakva bića žive u permanentnoj zoni sumraka

Diljem SAD-a je krenulo prikazivanje druge sezone odličnih BBC-ovih dokumentaraca o tajanstvenim dubinama oceana. Kako i kaže domaćin skoro pa svih dokumentarnih serijala produkcije BBC-a, sir David Attenborough, o morskim dubinama znamo manje nego o samoj površini Marsa.

Dok čekamo da druga sezona bude dostupna i u ovom dijeli Plave planete, a ako još niste, možete uživati u cijeloj prvoj sezoni na Netflixu.

Isječak je ovo iz druge epizode druge sezone koja nosi naslov The Deep, a pozabavila se tajanstvenim bićima koja žive i frigidnim vodama ispod Antarktike na dubinama od preko 1000 metara

Kako kažu u BBC u ovom pojasu oceanskih dubina živi više životinja nego igdje drugdje na planetu.

Sav život na toj dubini, ali i znatno dublje živi u potpunom mraku te njihovo preživljavanje ovisi o mogućnostima luminiscencije, odnosno samoosvjetljenja.

Pa tako nalazimo i ribu bačvu s osvijetljenom i prozirnom lubanjom

Ili ovu lignju koja s jednim oko gleda u dubine ispod sebe, dok drugim okom koje je znatno već gleda razne sjene i obrise prema površini.

18 NSFW činjenica kojih se nikad ne bi sjetili istražiti

Gospodo, donosimo vam nekoliko zanimljivih činjenica koje baš i nisu za svakodnevne rasprave i razgovore, a opet nikad se ne bi sjetili iste tražiti ili googlati. Moda i nisu najbolji primjeri za znanje iz opće kulture, ali svakako razveselit ćete društvo iznošenjem ovih nekoliko činjenica. Pa krenimo redom.

1. Slonovi i njihov svestrani alat

Naime slonovi doslovno imaju pravu multifunkcijsku alatku, a znate na koju mislimo. Pritom ne mislimo da im služi isključivo za reprodukciju već i za hvatanje te nošenje raznih predmeta. Međutim, najbitnije od svega je to služi i kao svojevrsna treća noga kad se moraju popeti na stražnje noge da bi dohvatili nešto što je visoko

2. Dvije omiljene muške zanimacije imaju nešto zajedničko

Da, govorimo o pivu, a drugo nije nogomet ili bilo koji drugi sport nabrijan testosteronom, već vagine, ženski spolni organ. Naime i pivo i vagina imaju istu kiselost. Stoga sljedeći puta kad vam nedostaje jednog, znate gdje pronaći ono drugo.

3. Priroda se pobrinula za sve

Naravno, ne zanimaju nas previše razlozi zašto su japanski istraživači čupali spolovila s muških uholaža, poznatijih kao štriglavke, ali zaključak do kojeg su došli je taj da bi na istom mjestu u kratkom vremenu izrastao novi. Tko zna, možda im nakon svakog čina koitusa isti otpada ili su jednostavno žrtve čestih razvoda.

4. Postoji razlog zašto smo izmislili plastiku

Naime, kod orangutana je poznato da proizvode priručne vibratore, odnosno dildoe za znate već što iz drveta. Srećom pa mi ljudi imamo plastiku i gumu te nije potrebno zalaziti u šumu po ovu prastaru alatku za zabavljanje. Uglavnom, još jedna stvar po kojoj se razlikujemo od životinje. Ili ne.

5. Ništa neobičnog u Australiji

Kako za koga. Iako su nama klokani sami po sebi zanimljive životinje, spomenimo samo da njihove dame uredno imaju tri vagine, dvije maternice i naravno tobolac. Zašto je priroda to učinila nije na jasno, ali eto, vjerujemo da su njihova gospoda presretna zbog toga. Klokani, ne Australci.

6. I delfini to rade

Naime, uz ljude, jedino delfini iz cijelog životinjskog svijeta će nakon što im damo ogledalo u nekom trenutku krenuti s divljenjem svom spolovilu. Uz to delfini su prilično zaigrani.

7. Ne preporučujemo

Ali eto čisto da znate, ako uzmete u ruke vaš penis i registrirate ga kao prst za otključavanje mobitela, onda vam u slučaju da obje ruke imate u gipsu može poslužiti kao 11 ili 21 prst za otključavanje uređaja. Moramo li spomenuti da to ipak ne radite?

8. Možda ste vidjeli u filmovima za odrasle

Ako bradavici date laganu pljusku, šamar onda će ista punih 8 sekundi biti u stanju erekcije. Radite s ovom informacijom što želite ali pazite da je osoba punoljetna i da imate njezino/njegovo dopuštenje.

9. Konji ipak nisu tako nedužne životinje

Za vrijeme estrusa, odnosno ciklusa parenja, kobila će se pariti sa svim dostupnim pastusima. Dobro znamo kako je možemo zvati zbog toga. Razlog je također neobičan, naime tako nitko do pastuha ne zna tko je otac pa neće zbog poriva preživljavanja vlastitih gena ubijati mladunce tuđeg oca.

10. Poput smeđih snježnih pahuljica

Evo ideje za Apple. Naime, baš poput prstiju odnosno otisaka prstiju ne postoje dva identična anusa. Svaki je anus jedinstven i na osnovu njega je moguće napraviti identifikaciju. Nadamo se da će Face ID ipak neko vrijeme biti dostatan.

11. Provjerite gospodo

Kod većine muškaraca lijevi testis visi malo niže od desnog. Ako je situacija obrnuta onda ste vrlo vjerojatno ljevak. Provjerite to na sebi, da ne bude zabune.

12. Ljubav je bol

Godišnje se diljem svijeta odradi 15 milijuna obrezivanja. svako do njih traje oko 20 minuta, što znači da se u ovom trenutku radi 500 obrezivanja muškaraca.

13. Zaboravite na silikone i silikonske doline

Kad je žena uzbuđena njezine se grudi mogu povećati i do 25%. Znate što vam je činiti. Kupite novi grudnjak.

14. Da li vam je poznato?

Meso s unutrašnje strane obraza, odnosno ustiju je sastavom identično onome mesu u vagini.

15. Nije tema za obiteljskim stolom

No, statistike govore da se preko 50% ljudi starijih od 50 godina puno raže upuštaju u oralni seks jer eto, neke stvari postaju malo dosadne.

16. A lijek za rak?

Naime, znanstvenici na osnovu ženskog hoda mogu znati da li je nedavno doživjela orgazam. Zašto se znanstvenici bave takvim temama?

17. Rat, a ne ljubav

Naime, u Teksasu skoro pa nije nikakav problem dobiti dozvolu za nošenje oružja, no još dan danas u toj saveznoj državi postoje zakoni o zabrani prodaje seksi igračaka.

18. Ako dovoljno puta ponovimo, istina je

Govori se da neke žene za vrijeme poroda dožive orgazam. Teško da će nas uvjeriti u to, ali opet tko smo mi da ime ne vjerujemo.

Muškarac s bioničkim penisom će izgubiti nevinost u 43. godini života

Mohammed Abad iz Edinburga je kao dijete od 6 godina doživio prometnu nesreću u kojoj je zbog teških ozljeda na području genitalija ostao bez penisa. No, njegova sreća se osmjehnula kad mu je nedavno uspješno ugrađen bionički penis, za kojeg danas tvrdi da funkcionira bez greške, štoviše besprijekorno.

To je ujedno i povod za njegov novi test – pravi seks.

Odabranica njegovog sretnog trenutka ja Charlotte Rose, poznata i kao Ms Rose, aktivistica za seksualne slobode, domina i seksualna radnica (ne znam adekvatni prijevod za sex worker). Ms Rose tvrdi da je spavala sa preko 1 000 muškaraca što ju je dodatno kvalificiralo kao idealnu i iskusnu damu za Mohammedovo prvo iskustvo.

 Za britanski The Sun Mohammed je izjavio:

Čekao sam dovoljno dugo na ovo – biti će ovo divan početak jedne nove godine. Moj penis radi savršeno i to je nešto što doista želim učiniti. Jako sam uzbuđen. Ne mogu čekati da se to jednostavno dogodi.

Charlotte-Rose

S druge strane Ms Rose je odlučila Mohammedu ne naplatiti svoje usluge jer, kako ona sama kaže, osjeća se počašćeno što je upravo ona odabranica za njegovo prvo iskustvo ovog tipa.

Mohammedov penis je inače izrađen iz dijelova njegove ruke, a sadrži dvije cjevčice koje pune penis tekućinom iz spremnika u njegovom trbuhu, a kako bi mogao zadržati erekciju. Na testisima se nalaze prekidači za uključenje i isključenje pumpe za erekciju.

Doktorima i znanstvenicima Sveučilišta u Londonu je trebalo pune tri godine da konstruiraju organ i uspješno ga implementiraju na Mohammedovo tijelo.

Danas osim što će njegov spolni život konačno zaživjeti, Mohammed nakon skoro 40 godina može vršiti malu nuždu kao pravi gospodin – s nogu.

Mala blijedo-plava točkica u svemiru, a nije Zemlja

NASA-ina letjelica Cassini kruži oko Saturna od 2004. U ovih je deset godina snimila pregršt spektakularnih prizora Saturnovih prstena i njegovih mjeseci.

Na ovoj se slici vidi “blijeda plava točka”, ali to nije Zemlja u daljini, nego prva Cassinijeva fotografija Urana, koja je objavljena 1. svibnja 2014.