Žitne rakije se u Slavoniji proizvode već nekoliko stoljeća. Svaki kraj ima svoj omjer žitarica od kojih se priprema mash. Za prvi hrvatski viski u PEPEL-CO, iza kojeg se nalazi Hrvoje Pepelko, su preuzeli tako omjer žitarica koji se koristio u selima oko Đurđenovca, gdje se i nalazi destilerija. No, povedeni iskustvom stvorili su i svoj tajni omjer, a s kojim ćemo se tek morati upoznati i izvijestiti vas o tome, no oboje neka za sada ostanu poslovna tajna.
Kako izgleda sami proces izrade hrvatskog viskija?
[perfectpullquote align=”right” bordertop=”false” cite=”Hrvoje Pepelko” link=”” color=”” class=”” size=””]Od hrasta u šumi do suhe dužice za bačvu treba dvije godine, za izradu bačve, masha i destilaciju oko dva mjeseca. Starenje u bačvi tri godine. Ukupno 5 godina ode na ovaj viski.[/perfectpullquote]
Sama priprema se odvija na tradicionalan način, a to je da se izdvoji dio masha za klijanje, od kojeg se proizvede zeleni slad, a od ostalog se dijela peku zagoreni kruhovi. To su naime dvije komponente koje se miješaju te se u tom procesu miješanja škrob pretvara u šećer. Dio kruha se koristi kao kvasac u procesu fermentacije.
Nakon fermentacije, slijedi destiliranje koje se odvija u modificiranom rakijskom kotlu čime se postiže dvostruka destilacija, rektifikacija.
U bačve tako ulazi čisti destilat s 50% alkohola.
Bačve
Naime bačve su njihova posebna priča, pa tako bačve za dozrijevanje viskija koje oni proizvode od kvalitetnog slavonskog hrasta isporučuju mnogim malim proizvođačima iz Irske, zemalja Beneluksa pa čak i Izraela.
Bačvarstvo i sama proizvodnja bačava za viski nam je bila polazna osnova za pripremu bačava za hrvatski viski. Sa stajališta bačvarstva postavili smo si pitanje – koje arome mogu ostati u hrastovoj bačvi, ako je u njoj prethodno odležavalo neko drugo piće? I to smo testirali s chardonnay, calvadosom, odnosno rakijom od japuka te višnjevcem.
Rekao nam je u razgovor za članak Hrvoje. Rezultati tog testiranja bili su slijedeći:
Sve najbolje što daje hrastova bačva otišlo je u prethodno piće, a za viski je ostao miris tog prethodnog pića pomiješan s novom žitnom rakijom. Tu nismo vidjeli nikakvu logiku držanja viskija u bačvama u kojima je ležalo neko drugo piće. Stoga smo testirali nekoliko vrsta paljenja, naši stručni suradnici su kušali i odabrali ono paljenje koje sada koristimo.
Specifičnost prvog Hrvatskog viskija je u tome što odležava isključivo u novoj, nekorištenoj, specijalno paljenoj hrastovoj bačvi u kome su sljubljene arome hrasta i destilata, dakle klasični straight whisky, a kojeg doista nema potrebe uspoređivati s onima iz trgovina, rekao nam je Hrvoje.
Njihov viski tako u hrastovim bačvama dozrijeva minimalno 3 godine, a kako i je propisano pravilnikom o jakim alkoholnim pićima. Tijekom trogodišnjeg dozrijevanja na devils cut ode oko 15%, a na angels share oko 4%.
Sama ideja cjelokupnog posla temelji se na tradicionalnoj izradi drvenih bačava, destilaciji žitarica na tradicionalan način i pakiranje u stožaste bačvice bez pipe koje su bile u upotrebi na ovom području prije stotinjak godina. Dakle, naglasak je na tradiciji koju smo uspjeli objediniti u jedinstven proizvod.
Prvi hrvatski viski pod nazivom “Pepel No1” isključivo je single barrel viski s 40% alkohola, a prodaju ga kao mini whisky bar, dakle ne možete ga kupiti pojedinačno u bocama. Ovo je svakako hvalevrijedan potez u kojem se uz potencijalno uspješan i kvalitetan hrvatski viski isporučuje i ona tradicionalna komponenta vezana uz samu proizvodnju viskija u ovom kraju.
Osim ekonomske komponente cilj nam je razviti kulturu pijenja whiskya. Đurđenovac je mjesto prvog hrvatskog viskija i vjerojatno jedino mjesto u kome si ga svatko može priuštiti.
