Kategorija: Chillzona

U noći s nedjelje na ponedjeljak, čeka nas 92. po redu dodjela Oscara – najprestižnije i najglamuroznije filmske nagrade na svijetu.

Kako to tradicionalno biva, dodjela se budno iščekuje širom cijelog svijeta zbog značaja nagrade, gdje mnoge prognoze bivaju potvrđene ili padaju u vodu i gdje je tanka granica između sreće i razočaranja, a na svojim je favoritima moguće lijepo zaraditi jer se .

Povodom same dodjele, izabrali smo neke zanimljivosti o Oscarima koje (možda) niste znali.

1. Sam naziv Oscar, statua (kreirana od strane Georgea Stanleyja, prema dizajnu Cedrica Gibbonsa) duguje, prema nekim navodima, izvršnoj tajnici i knjižnjčarki Akademije Margaret Herrick, koja je komentirala kako statua izgleda poput njenog ujaka Oscara. Taj naziv se očito uvukao među insajdere, da bi nagrada taj službeni naziv dobila od 1939. godine.

2. Jedini Oscar koji je nagradu osvojio bio je Oscar Hammerstein II, koji je zlatnog imenjaka pokupio za pjesmu „The Last Time I Saw Paris“.

3. Prvi službeni osvajač Oscara bio je njemački ekspresionistički glumac Emil Jannings na dodjeli 16. svibnja 1929., za filmove snimljene 1927. i 1928.

4. Radi se o najstarijoj nagradi u svijetu zabavne industrije, a njeni američki ekvivalenti u drugim područjima su Emmy (za uspjeh u TV produkciji), Tony (kazalište) te Grammy (glazba).

5. Što se same nagrade tiče, najviše ju je puta osvojio Walt Disney – čak 26 puta.

6. Među glumcima, s tri nagrade su najuspješniji Daniel Day Lewis (tri nagrade za glavnog glumca, ukupno šest nominacija), Jack Nicholson (dvije nagrade za glavnog i jedna za najboljeg glumca, ukupno rekordnih 12 nominacija) te Walter Brennan (tri nagrade za sporednog glumca, ukupno četiri nominacije).

7. Kod glumica, rekord s četiri nagrade drži Katherine Hepburn (sve četiri za glavnu glumicu, ukupno 12 nominacija), dok je Meryl Streep osvojila tri Oscara (dva za glavnu i jedan za sporednu glumicu) s rekordnih 21 nominacija.

8. Dinastija Newman, koja je iznjedrila rekordne 92 nominacije za filmske kompozicije, osvojila je 12 nagrada.

9. Tri su filma osvojila 11 Oscara, što je najviše do danas – „Ben Hur“ iz 1957., „Titanic“ iz 1997. te „Lord of the Rings: Return of the King“ iz 2003. godine.

10. Najviše glumačkih nominacija bez osvojenog kipića ubilježili su veliki Peter O’Toole, kojem je Oscar izbjegao osam puta, dok je kod žena najviše nominacija bez nagrade zabilježila Glenn Close sa sedam nominacija.

11. Od filmova, najviše su nominacija, njih čak 10, bez ijedne nagrade pokupili „Turning Point“ iz 1977. te „The Color Purple“ iz 1986. godine.

12. Dodjela nagrada je od samih početaka glamurozan događaj na kojem se okuplja elita zabavne industrije, dok su voditelji oduvijek velika imena iz svijeta showbizza. Ceremoniju su tako vodili imena poput Franka Sinatre, Freda Astairea, Jacka Lemmona te Davida Lettermana. U toj kategoriji voditelja apsolutni rekorder je Bob Hope, koji je tu čast imao čak 18 puta.

13. Najveće ovacije u povijesti Oscara dobio je Charlie Chaplin na dodjeli 1972. godine.

14. Najkraće govore zahvale održali su, emocijama preplavljena Patty Duke 1963. sa „Hvala vam“, dok su legendarni Alfred Hitchcock („Hvala vam velika“) te Joe Pesci („Moja je čast, hvala vam“) bili podjednako kratki.

15. Jedan od svakako najzanimljivijih događaja u povijesti Oscara dogodio se na dodjeli održanoj 2. travnja 1974., dok je nagradu vodio veliki David Niven. Naime, pozornicom je gol protrčao čovjek zvan Robert Opal pokazujući rukom univerzalni znak mira, na opće oduševljenje i smijeh cijelog auditorija.

U iščekivanju nedjelje, svi pratitelji filmske umjetnosti mogu dodatno zaraditi na svom poznavanju filma, budući da kladionica Germania Sport i ove godine nudi mogućnost klađenja u najpoznatijim kategorijama.

Hoće li nagradu za najbolji film osvojiti ratna drama Sama Mendesa “1917” (tečaj 1.35) ili Scorseseova mafijaška saga “The Irishman” (tečaj 60)? Osvaja li Leonardo DiCaprio svog drugog Oscara (za “Once upon a Time… in Hollywood”, tečaj 25) ili će statuu kući ipak ponijeti Joaquin Phoenix (za “Jokera”, tečaj 1.03)?

Hoće li Scarlett Johansson, nominirana u obje glumačke kategorije, postati jedina sa dva kipića u jednoj godini?

Pogled na nominirane za glavnog sporednog glumca je nevjerojatan – Tom Hanks, Anthony Hopkins, Al Pacino, Joe Pesci, Brad Pitt. Tko je tvoj favorit?

Na sve ovo, kao i još mnogo toga, kladite se na sjajne tečajeve u ponudi Germania Sport Kladionice.

Majstor pametnog židovskog humora, redovito s daškom škakljive romanse, udvostručen je u ovom filmu kako bi sam sa sobom, iz dva različita životna razdoblja, poveo za sebe karakterističan dijalog o ljubavi, vjeri, seksu, strahu od smrti i drugim fobijama, sve na podlozi, dakako, jazzy soundtracka.

Najviše poveznica film ima s Allenovim remek-djelom Manhattan iz 1979.

Jaume Carrió bavi se uz filmsku režiju (koja uključuje i dokumentarne i igrane filmove) i montažom, edukacijom i kazalištem, pa je i film Woody & Woody, ostvaren rotoskopskom 2D tehnikom, ustvari svojevrsna adaptacija kazališne predstave iz 2014.

Nije suvišno dometnuti kako se Allen i ranije pojavljivao u animiranom obličju – u hitu Mravi iz 1998. posudio je glas glavnom liku koji mu je ponešto i sličio, a animaciju je “sam na sebi” koristio i u svojim filmovima poput Annie Hall.

Woody & Woody pravi je film od obožavatelja za obožavatelje Allenova lika i djela, što ne znači da se Carrió ne prihvaća i kritike onoga dijela Allenova europskog opusa koji smatra slabijim, a riječ je o filmovima Vicky Cristina Barcelona i Ponoć u Parizu.

Film se prikazuje u Velikom natjecanju kratkometražnog filma na ovogodišnjem Animafestu.

U programu 28. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafest Zagreb 2018. mnoštvo je novih i klasičnih filmova hrvatske kinematografije koji pokazuju kako je domaća animacijska scena i dalje globalno relevantna te podjednako snažna u svim svojim autorskim generacijama.

Prije svega, hrvatski film prisutan je u najprestižnijem Velikom natjecanju kratkometražnog filma s 3 vrhunska rada.

Komedija začinjena erotikom i ljetnim bojama koja zahvaća duh malog mediteranskog grada, Biciklisti Veljka Popovića i više su doli posveta legendarnom Vasku Lipovcu. Nakon metafizičkog SF-a Planemo, Popović ponovno uspijeva iznenaditi ne samo tehnikom, već i raskošnim nizanjem erotskih asocijacija u ovom filmu živih boja i duha rađenog u koprodukciji s francuskim Arteom.

Jelena Oroz već je svojim prvim autorskim filmom nastalim izvan obrazovne institucije Dva na dva izborila Veliko natjecanje, što ne čudi kada se zna da je još diplomskim Vučje igre ovladala najvećim animacijskim pozornicama.

Ostvaren daljnjom razradom idiosinkrazijske 2D tehnike iz Vučjih igara, Dva na dva je poetsko, otkačeno i meditativno senzorno iskustvo metamorfoze i maženja koje kroz zečje, biljne, prehrambene i tjelesne motive progovara o odnosima, dualnostima i intimnom međuprostoru, izazivajući i snažne sinestezijske reakcije.

Multimedijalni umjetnik, performer i umjetnički aktivist, autor nagrađivanog filma Spomenik, Igor Grubić u animiranom filmu Kako se kalio čelik odražava pak svoj postojani interes za propast jednog utopijskog projekta i radničkih prava, ali nudi i intimnu priču o međugeneracijskim odnosima.

Ostvaren minimalističkom 2D tehnikom nemalo nalik klasicima francusko-beneluške škole u crtanju i sjenčanju, ali apliciranom i na dokumentarne snimke privlačnog osvjetljenja i off-zvuka, film Kako se kalio čelik pripovijeda o posjetu oca i sina razrušenoj tvornici. Na animaciji filma radili su i Marko Meštrović i David Lovrić.

Autori dvaju hrvatskih filmova koji se natječu u također međunarodnoj konkurenciji Natjecanja studentskog filma su Katarina Jukić (Paranoja paranoje) i Marko Belić (Flimflam), oboje sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, koje osim alme mater povezuje i zanimljiva slučajnost da su oboje 2015. godine sudjelovali u izradi studentske špice Animafesta.

Flimflam je priča o susretu dvije jedinke na imaginarnom otoku izvan vremena i prostora, pa se isprva nadaje kao film o samoći, o važnosti komunikacije te je na trenutke čak i vrlo duhovit, s kratkim prelaskom u geg. Nakon toga otkriva se, međutim, kao film o posesivnosti te potom, usprkos svojoj izmještenosti pokazuje i snažan osjećaj povijesnosti.

Flimflam je nezaobilazan i zbog svoje vizualne posebnosti s tragovima SF ikonografije, “stripovski” razlomljenog kadriranja kretanja i sposobnosti da slavnu skladbu Vlahe Paljetka preoblikuje u zlokobni znak vremena.

Paranoja paranoje također je grafički vrlo kreativna i zabavna vizualizacija studentskog straha pred obavezama. Koloraturno upečatljiv, sa sugestijom stare škole reduciranog crteža u figurativnom prikazu, film je ustvari tek još jedan dokaz u prilog tvrdnji kako hrvatski studenti animacije idu u korak sa svjetskim trendovima – ovakve teme, naime, proteklih smo godine mogli vidjeti u portfelju prestižnih britanskih i američkih animacijskih škola.

U Natjecanju filmova za djecu, ponovno međunarodnoj konkurenciji, prikazuju se novi film iz serije Noć u muzeju (Vrlo mokra noć u muzeju) glasovitog ilustratora, strip-autora i redatelja Milana Trenca prema čijoj je istoimenoj slikovnici snimljen igrani američki film, kao i novi radovi produktivnih autora ove vrste animiranog filma Ivane Guljašević (Krila za krokodila) i Denisa Alentija (Nutz). Naposljetku, Miran Miošić, afirmirani montažer, redatelj i profesor igranog i dokumentarnog filma, predstavlja svoj novi animirani film Bijela vrana.

Među filmovima Hrvatskog natjecanja pored već spomenutih dominiraju animirano-eksperimentalni radovi, među kojima valja izdvojiti Trip vrlo uspješnog autora srednje generacije Marka Meštrovića, koji se samoodređuje kao film ceste; Monte Adrion Vuka Jevremovića koji se crtežom, fotografijom i računalom animacijski poigrava motivom Biokova; te stop-animacijski Prošlost raste Dee Jagić, koja u prostoriji nadrealističkih karakteristika koristi subjektivni kadar za ontološko promišljanje.

Eksperimentalne su i Perforacije Slobodana Tomića – svojevrsni hipnotički mehanički omnibus koji tematizira krhkost civilizacije i otuđenje kroz prikaze razgrađene arhitekture i ponovljivo kretanje figura.

Samo plivanje Darka Vidačkovića, također dobro poznatog ljubiteljima rodnih presjecišta animacije i eksperimentale, rukom je crtani minimalistički filozofski SF geometrijskih oblika koji sintetskom glazbom snažno priziva neka ranija razdoblja, a stazama SF ikonografije i nadrealizma krenuo je i Branko Farac, još jedan majstor eksperimentalnog filma i apstraktnog slikarstva, u Technementu – ovoga puta narativnom i figurativnom djelu, ali s alegorijskim potencijalom govora o općim temama kontrole i moći.

Smelly Feet Dog i Die Zoone iz umjetničkog kolektiva Trash Will Smash svoj multimedijski portfelj s korijenima u street artu proširili su monokromatskim, hard-boiled animiranim filmom Vizita.

Dino Krpan se u svom filmu Malleus Day zaputio pak u 17. stoljeće i napravio mračno-bajkovitu priču o progonu vještica, odnosno o provincijskoj zaostalosti, vjerskom fundamentalizmu, ljubavi i pravdi u upečatljivoj računalnoj crno-bijeloj tehnici.

Naposljetku Bobo Andreja Rehaka fantazijska je, računalnom animacijom i ritmičnom glazbom pogonjena začudna priča o patuljastom dječaku koji na kiši odjednom počinje rasti sve do svemirskih razmjera. Taj će se film, kao i obiteljski Crvena jabučica Ane Horvat koji afirmativno, kroz dječju perspektivu progovara o usvajanju, zacijelo dopasti i mlađim gledateljima.

Središnji tematski program Animafesta 2018. posvećen je žanru horora, kojim su se zanimali i autori Zagrebačke škole crtanog filma svih generacija, pa izbor domaćih uspješnica žanra u segmentu „Hrvatski bestijarij“ uključuje radove u rasponu od legendi poput Vladimira Jutriše i Aleksandra Marksa (Muha), Pavla Štaltera i Branka Ranitovića (Maska crvene smrti) te Zlatka Boureka (Mačka), preko još aktivnih klasika poput Joška Marušića (Riblje oko) i Zlatka Pavlinića (Kugina kuća), do trenutnih perjanica hrvatske animacije Marka Meštrovića i Davora Međurečana (Silencijum) te Simona Bogojevića Naratha (Levijatan).

A tko voli Zagrebačku školu neće zaobići ni tradicionalnu selekciju klasika u izboru Borivoja Dovnikovića – Borde, ovoga puta iz 1970. godine.

Pogledajte još jednom filmove autora kao što su Milan Blažeković (Čovjek koji je morao pjevati), Zlatko Bourek (Školovanje), Ante Zaninović (Ornitologija), Dušan Vukotić (Ars Gratia Artis), Nedeljko Dragić (Susjedi), Aleksandar Marks i Vladimir Jutriša (Pčelica je rođena).

Ovaj iznimno bogat presjek klasičnih hrvatskih animiranih filmova upotpunit će i 3 djela iz serije Profesor Baltazar kojoj ovogodišnji Animafest obilježava 50. godišnjicu (Maestro koko, Leteći Fabijan, Vjetrovita priča).

Filmovi se mogu vidjeti u Ljetnom kinu Gradec u sklopu Animacikla, u nedjelju 3. lipnja od 19 do 22 te u subotu 9. lipnja od 11 sati u Kinoteci, nakon predstave Profesor Baltazar – Put oko svijeta.

Hrvatske koprodukcije i dobitnice Animafestovog Grand prixa i Nagrade publike Noćna ptica Špele Čadež i Ježeva kuća Eve Cvijanović bit će prikazane na Animafest Open Airu, na Ribnjaku u subotu 2. lipnja od 21:30, a Ježeva kuća i istoga dana od 11 sati u kulturnim centrima Travno i Dubrava te od 20 sati na otvorenom u Centru za kulturu i informacije Maksimir.

Naposljetku, na posebnoj projekciji, u subotu 9. lipnja u kinu Tuškanac (20 sati), Animafestova publika moći će ekskluzivno vidjeti i dugometražni animirano-dokumentarni film Anje Kofmel Chris the Swiss, još jednu hrvatsku koprodukciju koja je ove godine igrala i u Cannesu u programu Tjedan kritike.

[perfectpullquote align=”full” bordertop=”false” cite=”Animafest 2018″ link=”” color=”” class=”” size=””]Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2018. održava se od 4. do 9. lipnja u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteka te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini 400 filmova iz više od 44 svjetske zemlje, a uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju oskarovci i zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen hororu u animaciji, multimedijalna proslava 50. obljetnice serije Profesor Baltazar, retrospektivni programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima te baltičkim kinematografijama, open airovi i animacikliranje, izložbe i radionice te program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat Program za djecu i mlade. Ulaznice se prodaju u sustavu Kupiulaznicu.hr.[/perfectpullquote]