Kategorija: Glazba

S druge strane ta se ista glazba proizvodi da bude plesna i pogodna za zabavu, što pak nas doista čini svojevrsnim depresivnim zombijima plesnih podija, ali svakako odličnim konzumentima alkohola i lakih droga.

Uglavnom u sprovedenoj studiji čija je koautorica Natalia L. Komarova, preslušano je preko 500.000 pop pjesama izdanih u Velikoj Britaniji od 1985. pa do 2015. godine te se došlo do zaključka da su pojmovi “sreća” i “raspoloženje” u opadanju, a s druge strane “tuga” i “depresija” su u porastu.

No, to ne znači da je generalno pop glazba 80-tih i 90-tih bila super sretna ili pak da se glazbeno izdavaštvo u 2015. u potpunosti posvetila izazivanju suza i depresivnih osjećaja slušatelja.

Istraživači studije su umjesto tog zaključka dali naglasak na tome da je ukupna sreća populacije u opadanju, a glazba samo prati taj trend te postaje depresivnija i tužnija.

Vratimo li pak se na početnu misao ovog, smisao je glazbe da nas oraspoloži i da nas zabavi. Danas ona to uvelike ne uspijeva.

Publika također ne podržava taj trend:

“Čini se da javnost voli sretnije pjesme, iako se svake godine objavljuje sve više i više nesretnih pjesama”, navodi se u studiji. “Dakle, izgleda da, iako je sveukupno raspoloženje u opadanju, čini se da ljudi to žele zaboraviti i samo plesati.”

Gospodo, nas još uvijek može oraspoložiti dobar stari disko 70-tih. A vas?

https://youtu.be/Jms2HSksTq4

Umjetnici su se okupili u studiju u Tokiju kako bi scratchali, sliceali i remiksirali violinista Nathana Milsteina i Njujoršku filharmoniju koji izvode Mendelssohnov Koncert u E molu, što je 1948. godine bio prvi 12-inčni LP-a na svijetu.

Konzorcij DJ-a je za izvedbu novog izdanja koristio gramofone Technicsove serije SL-1200, novog i obnovljenog legendarnog analognog igrača, čija je proizvodnja obustavljena 2010. godine.

https://youtu.be/JGWuyMKT8wU

U “orkestru gramofona” okupila su se brojna poznata imena uključujući DJ Rena, vodećeg japanskog DJ-a i svjetskog prvaka, pobjednika Svjetskog prvenstva DMC-a 2017. godine, najmlađeg koji je ikad osvojio taj naslov sa samo 12 godina.

1. obljetnica prvog LP-a koji je komercijalno objavljen u Japanu obilježena je 20. ožujka.

Za početak spomenimo da to nije bivša Miss Universe Zuleyka Rivera čiji su nas hipnotizirajući plesni pokreti zabavljali protekle godine u planetarno popularnom megahitu Despacito.

Riječ je naime o dominikanki Natti Natashi kojoj je trebalo svega tri mjeseca nakon objavljivanja njezinog hita Criminal u kojem je ugostila reggaeton glazbenika Ozunu, da s trona YouTube No 1. glazbenih spotova izbaci dotadašnji Despacito.

Do pisanja ovog članka Criminal već sad ima preko 1,2 milijarde gledanja na YouTubeu, a ljeto još nije stiglo tako da predviđamo da će do kraja ljeta i po broju gledanja nadmašiti Despacito koji se približava brojki 5 milijardi.

Gospodo, pokušajte ne zapjevati barem jedan muy caliente slušajući i prije svega gledajući Natashin hit.

Prema pisanju magazina Billboard u studenog prošle godine ovaj je spot ostvario 634 972 238 gledanja u svega tri mjeseca postojanja što je Natashi osigurali da bude najgledanija dama španjolskog govornog područja na YouTubeu.

Uz to Criminal je imao preko 80 milijuna strimanja na Spotify servisu.

No, za razliku od Zuleyke, Natasha ne staje na jednom hitu. U siječnju je izbacila video spot za pjesmu “Amantes de Una Noche” koja već sad ima preko 200 milijuna pregleda.

Vjerujemo da je u korist toj brojki uvelike išao početak video spota u kojem se skida u izazovno roza donje rublje.

Tu je još jedan hit s reggaeton duetom RKM & Ken-Y “Tonta” koji u ovom trenutku ima preko 100 milijuna gledanja.

Eto upoznali smo vas s Natti Natashom, damom koja nosi neslužbenu titulu najgledanije ženske osobe španjolskog govornog područja na YouTubeu, a sad se upoznajte i s njezinim Instagram računom.

https://www.instagram.com/p/BZwz1bZnTtA

https://www.instagram.com/p/BeIuqAvnqUa

https://www.instagram.com/p/Bb251sDHUJX

https://www.instagram.com/p/BfnnZhTnsJT

https://www.instagram.com/p/BgkhM5fnFZu

https://www.instagram.com/p/BeyX-X3HtRF

https://www.instagram.com/p/Bf4OZ-QH3b_

U 2018. na najveći sjevernohrvatski festival dolaze Avadox i Steve Allen, Lawrence Apaga, Dekova, Eloquentia i makedonska zvijezda Galoski, dok su već svima poznati resident DJi Timo G i Sasha Mikac.

U 48 sati na festivalu gdje glazba ne prestaje Forestland će ugostiti preko 50 DJ-eva, producenata i artista i po šesti puta postati centar elektronske Hrvatske.

Od podneva u petak 13., pa sve do podneva u nedjelju 15. srpnja, Međimurje će dobiti još jedno izdanje sad već dugogodišnjeg i prepoznatljivog Forestland festivala.

Najzeleniji festival hrvatske, kako mu tepaju, ugostit će svjetski poznata DJ imena, a u prvom valu najavio je niz regionalnih artista uz dva jača međunarodna artista. Uz pojačanje na glazbenom aspektu, pojačanje je i suradnja s mobilnom mrežom za mlade, one u pokretu i stalno online, baš kao i Forestland.

Kao najjače ime prvog vala definitivno je Steve Allen, dugogodišnji trance producent i artist koji dolazi iz Leicestera, Engleska. Tvorac “Classic Trance Anthema” već dugi niz godina nalazi se na samom vrhu Beatport ljestvica. Stvara glazbu za labele poput Armade, Black Hole, Future Sound of Egypt, Garuda, Flashover, Pure Trance, a njegov trance redovito puštaju i promoviraju Armin Van Buuren, Aly&Fila, Paul Van Dyk, Solarstone. Osim studijskog rada Steve Allen (nekad pod umjetničkim imenom Allen&Envy) nastupa i na velikim festivalima poput “Transmission Melbourne”, a ima nastupe i na A state of Trance, The Street Parade i mnogim drugim festivalima.

Nakon Allena, prvog DJ-a iz Engleske, iz makedonskog Tetova dolazi Galoski. Nadolazeća velika elektronska zvijezda, Galoski je DJ kojeg podržavaju i koji izdaje na labelima Nicky Romera i Fedde Le Granda, s milijunskim fanovima na Spotify mreži.

 

Još od izlaska Rokavele koju je premijerno svirao Avicii, Galoski je DJ kojeg svi veliki artisti cijene i supportaju. Otkako je u 2017. nastupao sa Garrixom i Hardwellom, a kroz karijeru i sa Axwellom, Romerom, Tiestom, Armin Van Burenom i Paul van Dykom, karijera mladog makedonskog DJ-a je u stalnom uzlazu, te u 2018. ulazi kao DJ Armada Musica.

S Malte putuje Eloquentia, još jedan od trance producenata i DJ-a, projekt koji je započeo Jonathan Lia 2012. Eloquentia je DJ koji primarno fokusiran na uplifting trance / progressive trance stil glazbe te će zatvoriti Forestland Stage u subotu. No, Eloquentia priprema i jedan zanimljiv koncept za Forestroom, na kojem će također premijerno pokazati Hrvatskoj svoje čari.

Iz Slovenije u prvom valu stižu dva DJ-a, svima dobro poznati Avadox, headliner #WSoF izdanja, ali i resident DJ Timo G.

Avadox na #Forestland dolazi na krilima velikog projekta u Ljubljani #ElectricPoppy gdje nastupa uz Afrojacka, dok Timo G je DJ koji je odlično poznat Hrvatskoj, a posebice publici po brojnim projektima, suradnjama i nastupima na #Forestland festivalu od samih početaka.

Red je najaviti i dvojicu hrvatskih autora, zagrebačkog DJ-a Dekovu, ali i residenta i organizatora Sashu Mikaca. Dekova je najpoznatiji po svojoj recentnoj gaži kao resident kultne Opere, ali i nastupu uz protekli vikend uz Fedde Le Granda. 2017. na #Forest5 festivalu, Dekova je nastupao kao jedan od headlinera drugog dana, a nastup mu je bio zapamćen po odličnoj energiji i komunikaciji s publikom.

O Sashi Mikacu, DJ-u koji je uz nekolicinu prijatelja i stvorio Forestland, više govori njegova glazba i nastupi. Čakovečki je to DJ i producent koji je među prvima napustio okvire svog grada i nastupao u svim renomiranim regionalnim klubovima, a u zadnje vrijeme nastupa i diljem svijeta.

Iz Nizozemske stiže Zonderling, glazbeni duo kojeg predvode Jaap de Vries i Martijn Van Sonderen, dok je prvi izvođač na #Forestroom-u legendarni Petar Dundov.

Petar Dundov po svom talentu, glazbenom stažu i diskografiji spada među najplodonosnije hrvatske autore te svakako spada u sam vrh glazbenih izvoznih proizvoda, a zamijenit će također važnu Insolate kao prvo ime #Room-a.

Kao konceptualni i eksperimentalni, ekscentrični duo, Zonderling se na nizozemskoj glazbenoj sceni pojavio 2011., od kad stvaraju glazbu drukčiju od drugih. Producent i DJ, Martin i Jaap ne boje se glazbenih rizika, istraživanja i odlaska u nepoznato što ih je u karijeri dovelo do brojnih uspješnica. Ove zime ljestvice su poharali s hitom “Crazy” izbačenim u suradnji s Lost Frequencies.

Hrvatskoj publici Zonderling je poznat po nastupima na Pagu i u Zagrebu, a u Međimurje stiže na krilima bookinga na prestižnim svjetskim festivalima.

Uz Marka Sixmu, ali i Steve Allena, Zonderling se pridružuje #FL2018 kao još jedno od zanimljivih međunarodnih imena, naravno uz brojnu podršku regionalnih TOP DJ-a poput Avadoxa, Dekove, ali i Galoskog.

#Forestroom ujedinjuje koncept od 48 sati neprekidne glazbe, uz prelijevanje stilova i apsolutnu zabranu gašenja zvuka.

Glavno i prvo ime koje se pojavljuje tako je Petar Dundov, DJ i live performer koji nastupa u klubovima i na festivalima diljem svijeta (Berghain, Tresor, DC 10, Womb, Fuse, Melt, Time Warp, Awakenings, Labyrinth, Dimensions, Unsound, I Love Techno, Exit, Rainbow Serpent Festival, itd.).

Dundov danas iza sebe ima veliki broj 12” singlova, te pet samostalnih albuma, na kojima je prema brojnim kritičarima techno glazbu uzdignuo na viši stupanj pa je tako njegov harmonični techno uspoređivan s radovima skladatelja poput Phillipa Glassa ili Jean Michela Jarra.

Prisluhnimo si malo dvije glazbeno vizualne poslastice našeg imenjaka.

Prvi studijski album The Gentlemana-a ugledao je svjetlo dana na digitalnim glazbenim servisima 21. veljače, a ovih dana izlazi i u fizičkom obliku.

Album naziva The Gentleman sadrži ukupno 11 pjesama, među kojima su i nedavno objavljeni singlovi Crystal i Crossing For Wildlife za koje su snimljeni i videospotovi.

Originalne autorske pjesme na albumu zapravo su intimni umjetnički dijalozi između Gentlemana i pjesnikinje Mrs. Dulovsky. Teško ih je svrstati pod jedan žanr, izmijenjuju se ovisno o atmosferi i karakteru teksta.

Osim The Gentlemana (vokal, gitara i aranžmani), na albumu kao gosti sudjeluju: Dora Maganić i Ivana Čuljak (violine), Sara Parađiković (viola), Stin Lebar (čelo), Paulo Rušnov (harmonika), Rajnard Hraščanec (prateći vokal), Ivan Grobenski (noise gitara, bas, gitara) i zbor koji čine Antonia Mikas, Marina Čović, Nataša Torbarina, Natalija Šarlija, Kristina Ivandić i Simona Mravak.

Album je snimljen tijekom 2017. godine, a na njemu su zajedno radili The Gentleman i producent Konrad Mulvaj. Izdavač je Intek Music.

Tko je The Gentleman?

Akademski obrazovani i svestrani glazbenik koji već izvjesno vrijeme djeluje na hrvatskoj glazbenoj sceni.

U svojim koncertnim izvedbama koncipiranim u strukturu priče, glazbu vraća u okrilje kazališnog performansa pridajući pažnju kako akustičnim, sadržajnim, tako i vizualnim dijelovima koncerta.

Pojavljujući se na sceni najčešće samo uz gitaru, naglasak stavlja na poetičnost izvedbe svojih originalnih pjesama.

Prošlo je više od 13 godina otkad je Ken Vandermark, nekad redoviti gost KSET-a, zadnji put stupio na pozornicu ovog kluba, a posebno je zanimljivo to što je Vandermark svoj prvi nastup kao lider benda imao 1.6.2000. kad su u KSET-u po prvi put nastupili The Vandermark 5. Točno na taj datum 16 godina poslije ovaj će se vanserijski saksofonist i skladatelj ponovo popeti na pozornicu kluba kojeg je on, baš kao i brojni kolege jazzisti, tada jednostavno obožavao. Niti ne čudi stoga da mu je KSET u prvoj polovici nultih godina novog stoljeća bio redovita postaja na europskim turnejama, baš kao što ne čudi niti to da Ken Vandermark u ovom klubu drži apsolutni rekord po broju nastupa kad su strani glazbenici u pitanju.

I zato su povodom 40. godišnjice postojanja KSET-a Zavod za eksperimentalni zvuk i Žedno uho, koje je stajalo iza njegovih dosadašnjih zagrebačkih nastupa, odlučili udružiti snage i složiti veliki povratnički koncert s grupom Lean Left, koju uz Vandermarka čine odlični bubnjar Paal Nilssen-Love te razarajući gitaristički dvojac Terrie Ex i Andy Moor, koji je u glazbenom svijetu prvenstveno znan kao udarna snaga kultne nizozemske post punk grupe The Ex. Upravo su The Ex s ove, te Sonic Youth s druge strane Atlantika bili među prvim velikim imenima nezavisnog rocka koja su otvoreno iskazivala ljubav prema jazzu i improvizaciji, pa su tako kroz niz suradnji s mnogim značajnim jazz glazbenicima odigrali ključnu ulogu u približavanju te predivne glazbe mlađoj, prvenstveno rock publici. Ne čudi stoga da su upravo The Ex bili ti koji su prije više od 15 godina otvorili prvi N.O. Jazz Festival koji je svojevremeno KSET i Zagreb upisivao velikim slovima na jazz kartu Europe.

Tako se uostalom baš zahvaljujući ovom festivalu, te klubu u kojem se prvih 6 godina održavao, počela u Zagrebu mijenjati dobna struktura posjetitelja jazz koncerata i festivala na kojima je studentska populacija u jednom trenutku postala dominantnom. To je i bio jedan od ključnih razloga zašto su Vandermark i njegovi kolege toliko voljeli nastupati kod nas, jer osim izvrsne interakcije na koju su nailazili svirajući pred tako mladom i brojnom publikom, dotični su svojim vanserijskim nastupima mnogim mladim ljudima doslovno mijenjali živote.

I zato smo jako sretni što će KSET i Zagreb biti u prilici opet gledati svojevremeno najmlađeg dobitnika prestižne nagrade od strane McArthur fundacije – tzv. “genius grant”, ali i doživjeti taj nevjerojatan sraz improvizatorske imaginacije i brutalne snage noise rock gitara kakav mogu isporučiti samo majstorska četvorka koja stoji iza imena Lean Left.

Ulaznice po promotivnoj cijeni od 45kn kreću u prodaju 12.5. i mogu se po toj cijeni kupiti do 21.5., nakon tog datuma cijena će im biti 55kn, a na samom ulazu 70kn.

Ulaznice se mogu kupiti na sljedećim prodajnim mjestima:

KSET (Unska 3), Zagreb
Dirty Old Shop (Tratinska 18), Zagreb
Rockmark (Berislavićeva 13), Zagreb

Ploče, LP-jke ili kako smo ih službeno zvali gramofonske ploče, vinilke ponovno doživljavaju svoj uspjeh gospodo. Osobno nisam veliki ljubitelj onog toplog pucketanja kojeg smo slušali na manje kvalitetnim gramofonima, ali kažu mu iskusna i osjetljiva uha da zvuk vinilke ima svoju dušu. Vjerujem im.

Bez obzira da li ste audiofil, kolektor ploča ili samo fan nekadašnjih vremena, ili svoj troje, onda će vas ovaj gadget u najmanju ruku obradovati, ako ne i natjerati da izdvojite tih par stotina eura i priuštite si jedan u svom kućanstvu.

Atmo Sfera je spoj tehnologija za slušanje vinila i modernog talijanskog dizajna, što je manje više vidljivo i po samom izgledu. Dakle Atmo Sfera nam dolazi iz Italije iz malog gradića Pavia.

Gramofona ima još i danas u prodaji, što starih pouzdanih, što novih, no svi oni imaju nešto zajedničko – a to je da im vizualni aspekt nije najbolja strana. Teški su, masivni i nije da bi ih baš stavili na neko renomirano mjesto u stanu.

Autori Atmo Sfere razmišljaju upravo tako, žele moderno dizajnirani svirač vinilki koji i kad ne svira plijeni poglede svojim dizajnom. 

Atmo Sfera skoro pa da i nema postolje na kojem leži ploča. Ono je svedeno na znatno manji radijus od same ploče što pak daje osjećaj da lebdi u zraku. Nosač igle je napravljen od karbonskih vlakana te je opremljene Bluetooth vezom sa zvučnicima. 

Težine svega 2,8 kilograma znatno je lakši od prosječnog gramofona, a pogon pomoću remena rezultira dvjema za vinilke standardnim brzinama – 33 i 45 okretaja u minuti.

Projekt je naravno u aktivnoj Kickstarter kampanji, a ako se odlučite za kupnju, što svakako preporučam, onda nećete dugo čekati na svoj primjerak jer će isporuka krenuti između kolovoza i rujna ove godine iz susjedne nam Italije, naravno uz uvjet da kampanja na Kickstarteru bude na vrijeme financirana.

Ljekovitu snagu glazbe poznavali su ljudi iz prošlosti i trudili su se iskoristiti je što više. Među primitivnijim plemenima nekada bilo je uobičajeno koristiti bubanj i razne udaraljke kako bi se povećala djelotvornost ljekovitih biljaka.

Osim toga, koristili su udaraljke, razne zvečke i bubnjeve kao lijek sam za sebe. Takva praksa bila je uobičajena nekada, ali i danas među američkim indijancima.

Paul Rudin u eseju Music and Medicine Among Primitive Peoples navodi kako se u plemenu Ojibwa takozvanijessakid vračevi koriste pjesmom uz zvuk zvečke te se taj način liječe bolesne. Slično je u plemenu Winebago: oni koji su primili u sebe “duh medvjeda” također mogu zaliječiti rane tako da pjevaju.

U drevnim civilizacijama bilo je poznato da glazba ima takve učinke i namjerno su je koristili na taj način.

U Finskom epu Kalevala može se pročitati kako je neki mudrac uspješno ne samo smirio divljanje pobješnjele mase ljudi, već i hipnotizirao ljude pomoću glazbe.

U Bibliji se navodi kako je kralj Saul, kojeg je mučio zli duh, pozvao Davida, vještog svirača harfe, koji bi svojom glazbom istjerao zloduha.

Arapi su, s druge strane, vjerovali kako muzika ima pozitivan utjecaj na životinje. Vjerovali su kako sviranje i pjevanje pastira poboljšava zdravlje stada. Među Grcima se također znalo kako je glazba ljekovito sredstvo.Homer govori o tome kako je krv iz Odisejeve rane bila zaustavljena melodijom pjesme.

Preciznije informacije su dostupne o tome kako je Pitagora koristio glazbu. Napisao je Porfir, djelo koje se može smatrati temeljnim glazbenim obrazovanjem o melodijama i ritmovima koji imaju ljekoviti i pročišćujući utjecaj na ljudske strasti i ponašanja te ponovno uspostavljaju harmoniju duše.
Koristio je iste metode za liječenje tijela i uma. Navečer, kad bi se njegovi učenici spremali na spavanje, on bi ih glazbom oslobodio svih uznemiravanja i nervoza tijekom dana te bi mirno i spokojno zaspali.

Ujutro bi ih budio opet uz zvuke glazbe. Porfir je Pitagora upotrijebio kada je htio obuzdati pijanog čovjeka koji je, zbog osvete htio zapaliti nečiju kuću. Pitagora je u tom pothvatu uspio.

Platon je također bilježio značajani utjecaj glazbe kod psihoterapije i obrazovanja kao što je vidljivo iz sljedeće izjave iz njegove Republike: “Ritam i harmonija tonu duboko u dušu te se tamo primaju donoseći tijelu i umu mir što je moguće samo kod onoga koji je pravilno odgojen”.

Aristotel spominje, među različitim funkcijama muzike, onu koja otkriva emotivne karakteristike, što pokazuje zanimljivu sličnost s nastojanjima moderne psihoanalize.

Nećemo se više baviti Grcima i njihovim metodama liječenja glazbom, a ako nekoga zanima period od antike do renesanse i čitavog 18. stoljeća može pročitati rad Bruna Meineckea o povijesti muzičke terapije i esej Armena Carapetyana na istu temu u knjizi Muzika i medicina.

U 19. stoljeću, zbog pretežno materijalističkog trenda, ova metoda psihoterapije bila je komparativno zanemarena. Možemo reći da su učinke glazbe u to vrijeme više cijenili vojnici od medicinara.

Svaka pukovnija imala je svoju glazbeni sastav te se koristilo muzikom kako bi se podigao i zadržao moral vojnika. Mnogi vojnici ne samo da su voljeli pjevati u tim prilikama nego su i osjetili moćni utjecaj zvuka glazbe.

Jedna od pjesama koja je odzvanjala u rovovima tijekom 1. sv. rata imala je ovakav tekst: Sing, boys, sing / To keep the wolf at bay / All listlessness and sadness / With song we’ll chase away (Pjevajte, dečki, pjevate / zadržite vuka u uvali / Sav umor i tugu / Protjerat će pjesma).

Nekoliko je liječnika ipak koristilo muzičku terapiju u svojoj praksi. Među njima je bio Hector Chomet koji je u svojoj knjizi Utjecaj glazbe na zdravlje i život opisao različite slučajeve liječenja glazbom.

Jedan od spomenutih bio je o ženi koja je bolovala od epilepsije te je jednom dok je slušala glazbu osjetila nadolazeći napad i imala sve simptome istog, no nije se dogodio. Od tog momenta, na prvi znak simptoma, slušala je glazbu te je na ovaj način potpuno prevladala svoju bolest – napadi se više nisu događali.

U našem stoljeću te pogotovo u zadnjim desetljećima bilo je mnogo obnavljanja interesa za terapiju glazbom. Pokazalo se da je najznačajniji utjecaj glazba imala kao način smirivanja boli kroz korištenje u bolnicama, pogotovo psihijatrijskim klinikama, s ciljem proizvodnje smirujućeg efekta na pacijente te kao sredstvo zokupljanja u skladu s radnom terapijom.

Istinski znanstveni pristup terapiji glazbom trebao bi se temeljiti na preciznom poznavanju različitih elemenata od kojih je sastavljena sama muzika te njihovo djelovanje na psihološke funkcije i psihološke uvijete bolesnika.